LEPE KUĆE SRBIJE KAO NAŠE NASLEĐE: Jedinstvena izložba povodom 121 godine Etnografskog muzeja
POVODOM Dana Etnografskog muzeja u Beogradu i 121 godine njegovog rada na očuvanju kulturnog nasleđa, u zdanju na Studentskom trgu u Beogradu početkom sledeće nedelje otvara se izložba "Lepa kuća" dr Miloša Matića. Postavka prikazuje načine ukrašavanja kuća koje su nastale kao plod narodnog graditeljstva na tlu Srbije.
FOTO: Arhiva novosti/
- Čovek je stvaralac - navodi autor izložbe. - On stvara najpre da bi živeo, a potom da bi nadživeo. Ta formula je ugrađena i u graditeljsko nasleđe Srbije. Ljudi su gradili kuće da bi se zaštitili od prirodnih nepogoda, životinja i drugih ljudi, ali su ih potom i ukrašavali da bi stvorili priču o sebi koja će ih, kao i sama kuća, nadživeti. Kuće su građene da bi ljudi živeli udobno, a ukrašavali su ih da bi živeli lepo. Nebrojanim dekorativnim elementima na kućama ljudi su ulepšavali život sebi i svom neposrednom društvenom okruženju.
Izložba "Lepa kuća" je muzeološka interpretacija ukrašavanja kuće u narodnoj arhitekturi na tlu Srbije. Bavi se samim činom davanja dekorativnih elemenata kući, činom kojim se pridaju višeslojna značenja kući i onima koji u njoj obitavaju.
- Mnogobrojne kuće ruralnog narodnog graditeljstva ova izložba postavlja kao model narodne estetike i kao model kulturnog značenja estetike kuće. Namera izložbe je i da se seoska kuća ne posmatra samo kao nešto lepo ili idilično već kao deo dubljeg sloja kulturnog nasleđa koje odražava to kako ljudi shvataju svet koji ih okružuje - ističe Matić. - Spoljašnjost kuće je polje komunikacije između porodice i zajednice koja je okružuje. Zbog toga kuća mora biti lepa, jer i odnosi među ljudima moraju da budu "lepi", harmonični poput estetske harmoničnosti kuće.
Etnografski muzej je osnovan 1901, izdvajanjem iz Narodnog muzeja. Od tada do danas Muzej se bavi istraživanjem i interpretacijom narodne kulture u najširem smislu, a svoj rad prevashodno zasniva na materijalnim artefaktima, koje čuva, proučava i izlaže. U domen njegovog rada ulaze i tradicionalni društveni odnosi, porodica, verovanja i običaji, narodna umetnost, a posebno je značajna njegova uloga u očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Preporučujemo
POKAZALI DA SE NE PLAŠE NI HULIGANA NI PRITISAKA: Ovo su povređeni policajci (FOTO)
17. 09. 2022. u 21:38
ANA BRNABIĆ OTKRILA GDE JE BILA TOKOM EVROPRAJDA: "Ja sam prvo premijerka Srbije"
17. 09. 2022. u 19:53
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)