PRORADIO MOBILNI VODIČ KROZ STARO SAJMIŠTE: Festival Slobodna zona predstavio novu aplikaciju
ŽIVIMO u eri dezinformacija, alternativnih tumačenja istorijskih činjenica i kulture sećanja. Zato smo želeli da napravimo aplikaciju koja će sačuvati od zaborava i tame činjenice vezane za nekadašnji logor Staro sajmište. Kada danas odemo na tu lokaciju, teško da možemo na licu mesta da nađemo istorijske izvore i činjenice, rekao je Rajko Petrović, direktor projekta Svetlost svitaca, na predstavljanju novog mobilnog vodiča za Staro sajmište.
Slobodna zona
Na osamdesetu godišnjicu od osnivanja Logora na Sajmištu, četrnaest srednjoškolaca je, zajedno sa istoričarima i umetnicama iz Srbije i Nemačke, kroz radionice kreiralo multimedijalnu šetnju na lokaciji bivšeg logora, koja je od danas besplatno dostupna preko mobilne aplikacije. Osim mape logora, sa tačnim lokacijama glavnih paviljona i Centralne kule, preko aplikacije može se saznati istorijat svake od tih tačaka tokom Drugog svetskog rata.
- Istraživanja su pokazala da mladi veoma malo znaju o ovom logoru , ali i da ima puno pogrešnih tumačenja i dezinformacija koja nalaze mesta u javnom diskursu - rekao je na predstavljanju aplikacije istoričar Aleksandar Todosijević, predsednik Udruženja za društvenu istoriju - Euroklio iz Srbije.
On je dodao da je Beograd u vreme rata bio jedinstven grad u ovom delu Evrope po tome što je u gradskom jezgru imao tri logora: Banjicu, Topovske šupe i Staro sajmište, gde su stradali Srbi, Jevreji, Romi i svi protivnici nacizma.
- Sajmište je puno neobeležnih mesta stradanja i zato je ova aplikacija važna za kulturu sećanja baš sada, u vreme kada su mladi podložni negativnim aspektima društvenih mreža, na kojima se beleži rast antisemitizma i šovinizma - istakao je Todosijević.U projektu su učestvovale učenice i učenici iz Beograda, Novog Sada, Novog Pazara, Valjeva, Leskovca, Bečeja i Subotice, kroz četiri radionice, koje su vodile četiri umetnice. Dve od njih, Elana Kac, umetnica performansa, i Suzana Krudina, pozorišna rediteljka, su iz Berlina, dok su dve iz Srbije - umetnica Branka Pavlović i dizajnerka Milica Komlenić-Vukić.
Gimnazijalci Nevena Mitrović iz Beograda i Adem Tutić iz Novog Pazara istakli su da o Sajmištu pre radionica nisu znali gotovo ništa, osim da je tu bio logor, kao i da su iz dana u dan, tokom dve nedelje, koliko su trajale radionice, dobijali nove i nove perspektive obima stradanja na ovom mestu.
Kju-ar kod za aplikaciju može se preuzeti na sajtu Slobodne zone.
Projekat Svetlost svitaca realizovao je Filmski festival Slobodna zona, uz podršku Fondacije Sećanje, odgovornost, budućnost (EVZ) i saradnju Fondacije Fond B92 (program Slobodna zona junior), Centra za primenjenu istoriju, Udruženja za društvenu istoriju - Euroklio, nezavisne pozorišne trupe Spreagenten iz Berlina i CeDiS, Freie Universit Berlin.
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)