SRBIJU NISU SLOMILI NI AUSTROUGARI, NI NEMCI, A KAMOLI BLOKADERI: Srpska trobojka je za naš narod svetinja
Srbija je kroz svoju istoriju napadana, komadana, ali se uvek dizala kao feniks iz pepela, dok je srpski narod uvek bio i ostao ponosan na svoju istoriju, tradiciju, grb i zastavu.
Foto: nsuzivo.rs
Ovaj vikend, blokadersko ludilo i histerija je doživela svoj vrhunac u Srpskoj Atini, na novosadskim Limanima, kada su autošovinisti u svojoj mržnji skrnavili i krečili srpske trobojke koje su krasile limanske fasade i slali poruke da pravoslavni hram posvećen žrtvama Novosadske racije nije dobrodošao u njihovom komšiluku.
Naime, reč je o blokaderima koji su potomci komunističkih funkcionera, koji su u ondašnjoj Jugoslaviji bili struja koja je naginjala otcepljenju severne srpske pokrajine.
Deca komunizma su samo nastavila tradiciju svojih očeva, koristeći društvenu krizu da ponovo plasiraju svoje separatističke i anti srpske ideje u prvi plan.
Međutim, na novosadskim Limanima rastu neka druga deca.
Reč je o omladini koja se vraća izvornim vrednostima, koja nije trovana pričama o bratstvu i jedinstvu koje je koštalo naš narod miliona mrtvih.
Deca Limana baštine upravo suprotno. Okrenuti su svojoj veri, rodoljublju, srpskim simbolima i tradiciji, poštujući druge, ali ceneći prvo svoje.
Upravo zbog toga, reč je o sudaru dve Srbije, koji se dogodio i eksalirao upravo na Limanima, naselju koje su komunistički funkcioneri gradili za sebe.
Sa jedne strane su blokaderi, koji su setno zagledani u Zagreb. Reč je o ljudima koji letuju u Rovinju i Dalmaciji, koji smatraju da su jedino oni izvorni i pravi Novosađani i da oni imaju isključivo pravo da određuju da li će se nešto graditi ili ne.
Njima su “dođoši“ zapadno od Drine krivi za sve. Oni su im oteli Novi Sad i radna mesta, a uz to su i zagadili vazduh koji svakodnevno udišu.
Oni su kosmopolitskog duha, urbani, kulturni i imaju sve zube, dok su sa druge strane neškolovani sendvičari, koji slušaju neku čudnu muziku i glasno pričaju.
Međutim, istina je malo drugačija.
Na Limanima, u Novom Sadu, ali i čitavoj Srbiji kao što smo rekli, rastu malo drugačija deca.
Upravo su to limanska deca tokom današnjeg dana i dokazala.
To su deca koja se ne stide svoje zastave, grba, države i porekla, koji u sred belog dana, bez skrivanja, ponosno ističu svoju trobojku i zastavu.
To su deca koja su se organizovala i rešila da uzmu stvari u svoje ruke, jer ne žele da im niko u njihovom gradu brani da budu ono što jesu.
Ova deca danas odrastaju u duhu tradicionalnih pesama, ne stide se gusala. Za njih je Kosovo i Metohija i dalje Srbija.
Deca sa Limana i ostatka Srbije cene i sećaju se srpskih junaka, kosovskog zaveta, srpskih ustanaka i hajduka, heroja sa Cera i Kolubare, kao i sa albanske golgote.
To su deca koja se sećaju Milana Tepića, srpskih dobrovoljaca i heroja sa Košara i Paštrika.
To su deca koja drugu i rezervnu otadžbinu nemaju, jer tako su naučeni i vaspitani.
Za njih je srpska trobojka svetinja i zato podignute glave, ponosno govore ŽIVELA SRBIJA!
nsuzivo.rs
Preporučujemo
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)