SRBI NISU GENOCIDNI: Nemački istoričar pisao Šolcu
UZIMAJUĆI u obzir nespornu činjenicu da Srbi nisu genocidan narod, smatram da bi, s obzirom na potencijal eskalacije koju bi moglo da izazove usvajanje rezolucije, postoje jaki razlozi da se ne usvoji takav dokument.
Foto Arhiv Vojvodine
Ovo je suština otvorenog pisma koje je dr Mark Štefan Peters, istoričar, analitičar i potpukovnik rezervnog sastava nemačke vojske, uputio kancelaru Olafu Šolcu povodom inicijative Nemačke i Ruande da se ratni zločin nad muslimanima u Srebrenici 1995. godine proglasi genocidom.
Kao dobar poznavalac istorijskih i političkih prilika na Balkanu, Peters u poruci kancelaru kaže da događaj u Srebrenici jeste u svojoj suštini bio zločin, te da ga osuđuje kao i svaki drugi zločin, te da se Međunarodni sud pravde u Hagu već 2007. odredio prema tom događaju i "nesumnjivo dao snažan signal žrtvama".
- Želim da ukažem i na potencijal za eskalaciju u vezi sa mogućim usvajanjem rezolucije UN u njenom sadašnjem obliku, na šta ukazuju i najave Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske, koji je nagovestio mogućnost proglašavanja njene nezavisnosti, a time i raspad BiH - navodi Peters.
Naučnik, vojnik i prevodilac
PETERS je gostujući profesor docent na Andraši univerzitetu u Budimpešti. Rođen je u Bilefeldu u Nemačkoj. Do 1997. studirao je slavistiku i ekonomiju u Beču, a 2002. završio je studije istorije u tom gradu, u kojem je i doktorirao 2005. godine. Autor je i radova o istorijatu Srba u Austrougarskoj. Istovremeno sa naučnom, gradio je i vojnu karijeru u nemačkim oružanim snagama, a svoju delatnost, budući da je bio član međunarodnih vojnih misija u inostranstvu, opisuje u tri reči: prevodilac - savetnik - analitičar.
U pismu kancelaru, Peters je ukazao i na upozorenje aktuelnog ministra srpske diplomatije Marka Đurića, koji je pre tri nedelje u Njujorku zatražio da "podnosioci i sponzori rezolucije o Srebrenici povuku taj predlog kako ne bi produbio probleme u inače osetljivom regionu".
- Zbog svega navedenog, a i zbog već naglašene činjenice da Srbi nisu genocidan narod, želim da preporučim nemačkoj vladi i nemačkim biračima da u Generalnoj skupštini UN postoje jaki razlozi protiv usvajanja predložene rezolucije u njenoj sadašnjoj verziji - naglašava Peters za "Novosti".
Tokom boravka ovih dana u Novom Sadu, on je bio gost i Arhiva Vojvodine. Podstaknut, kako kaže, dužim razgovorom o raznim istorijskim temama, uključujući i ratove devedesetih, sa direktorom dr Nebojšom Kuzmanovićem odlučio je da kancelaru uputi otvoreno pismo.
- Znate, vi Srbi ste mnogo emotivan narod, a mi Nemci smo pragmatični i racionalni. Racionalno sam razmišljao. Smatrao sam svojom časnom dužnošću da kao pripadnik nemačkog naroda iznesem ovaj svoj stav - rekao nam je Peters.
Preporučujemo
PROMOVISANjE USTAŠTVA U SRCU EVROPE: Plenković u Parizu pohvalno govorio o Tompsonu
08. 12. 2025. u 16:44
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)