MEGA BAZA NATO JAČA PRITISAK NA NAŠU ZEMLJU: Analiza "Novosti" - Kako će novi vojni kompleks u Rumuniji uticati na nas

A.Vojinović

20. 03. 2024. u 11:36

IZGRADNjA najveće evropske baze NATO u Rumuniji reflektovaće se i na Srbiju - najviše kroz pojačavanje zapadnih težnji da i ona postane deo antiruskog fronta, a u manjoj meri će taj geostrateški poduhvat povećati neposrednu opasnost po naše stanovništvo u susret mogućem vojnom sudaru Alijanse sa Rusijom.

МЕГА БАЗА НАТО ЈАЧА ПРИТИСАК НА НАШУ ЗЕМЉУ: Анализа Новости - Како ће нови војни комплекс у Румунији утицати на нас

Tanjug

To bi, u najkraćem, bila ocena analitičara po obznanjivanju vesti da će se u komšiluku podići grandiozni kompleks NATO, veći čak i od čuvene baze "Ramštajn" u Nemačkoj. Projekat "težak" 2,5 milijardi dolara predviđa proširenje postojeće baze "Mihail Kogalničanu" u okrugu luke Konstanca, veličine omanjeg grada, sa ciljem jačanja kapaciteta Alijanse u crnomorskom regionu u svetlu novih razmera sukoba na Istoku. Nova baza biće samo jedna u nizu drugih NATO lokacija kojima je okružena Srbija u delikatnom trenutku, a posle najave da će NATO u Bugarskoj raspodeliti multinacionalne brigadne borbene grupe od ukupno 5.000 ljudi iz pet susednih zemalja, Italije i SAD, zatim otvaranja vazdušne baze NATO u Albaniji.

Prema najavama, novi kompleks kod Konstance će se prostirati na površini od skoro 3.000 hektara na kojoj će ubuduće moći da boravi do 10.000 vojnika i njihovih porodica. Već je započeta izgradnja osnovne infrastrukture, pristupnih puteva i električne mreže. Projekat obuhvata i nove piste, platforme za naoružanje, hangare za vojne avione, ali i škole, vrtiće, prodavnice, pa čak i bolnicu. Ipak, rumunski i NATO zvaničnici nisu izneli više detalja o tome kada bi poslovi mogli da budu privedeni kraju.

Predsednik skupštine Kluba generala i admirala Srbije Milomir Miladinović izgradnju nove NATO baze u Rumuniji vidi kao čin približavanja Alijanse Rusiji, ali i kao jedan vid pritiska i pretnje prema Srbiji.

- Činjenica da smo okruženi NATO članicama i bazama "Deveselu" u Rumuniji, "Bondstil" na KiM i odnedavno "Kučova" u Albaniji nije laka i ne može da bude prijatna i povoljna za nas - kaže za "Novosti" general Miladinović. - Izgradnjom većeg broja baza oko nas, pojačava se NATO okruženje. Praktično nije reč o neposrednoj pretnji jer su Rumunija i Albanija pravile i druge slične objekte, pa nije bilo ništa problematično, ali ovo jeste svojevrsni pritisak i prema nama kako bismo promenili naš odnos prema Rusiji, odnosno, prema NATO i EU.

Početkom marta u Albaniji je svečano otvorena obnovljena vazdušna baza iz vremena komunizma za opsluživanje NATO aviona usled, kako je tada izjavio premijer Albanije Edi Rama, povećanja pretnje iz Rusije. U projekat je NATO uložio oko 50 miliona evra. Locirana je na stotinak kilometara južno od Tirane, dok su prve letelice koje su dopremljene bila tri potpuno nova naoružana drona tipa "barjaktar", koje je Turska nedavno isporučila Albaniji.

Miladinović ocenjuje da lokacija za najveće uporište Severnoatlanske alijanse u Evropi nije slučajno izabrana zbog blizine Rumunije i Rusije:

- Mađarska zauzima uzdržan stav prema specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, kao i Slovačka. Poljska je tradicionalno protiv Rusije. Prema tome, Rumunija koja je bivša članica Varšavskog pakta odjednom je postala prozapadna, dok je na čelu države Nemac. Mislim da je to njihovo opredeljenje da bi i na tom delu evropskog kontinenta imali bazu koja je potencijalna opasnost za Rusiju. Nisam sklon da prognoziram o ovome što se sve više priča da je treći svetski rat na pomolu jer bez obzira na to koliko su pojedinci ratoborni, svi se plaše rata i znaju da sukob nije tako jednostavna stvar što se pokazuje i na primeru specijalne vojne operacije u Ukrajini. Prema tome, nisam sklon da verujem da je to neka konačna opasnost za nas, ali u svakom slučaju izaziva respekt i naše duboko razmišljanje o načinu kako se pripremiti za tako nešto.

Rumunija je dugo bila ključno čvorište za operacije NATO u regionu Crnog mora, dok je premijer Marsel Čolaku letos za "Njuzvik" izjavio da se njegova zemlja već uspostavila kao "sidro istočnog krila Alijanse". Hiljade američkih vojnika prošlo je kroz zemlju tokom obuke i bezbednosnih misija od početka rata Rusije i Ukrajine. Takođe, američki borbeni i osmatrački avioni redovno deluju odatle kao deo policijskih operacija NATO.

- Rumunija će nastaviti da bude pouzdan saveznik SAD koji je posvećen stabilnosti i miru u centralnoj i istočnoj Evropi. Odlučni smo da snažno doprinesemo transatlantskoj zajednici i čvrsto podržavamo demokratske vrednosti i osnovna prava i slobode. Jačanje strateškog partnerstva Rumunije sa SAD u ekonomskim i bezbednosnim dimenzijama je prioritet. Stalna pretnja ruskih aktivnosti u Rumuniji zahteva da njihove prikrivene i hibridne pretnje shvatimo veoma ozbiljno - rekao je tada Čolaku.

U bazi "Deveselu" ključan štit

U RUMUNIJI se već nalazi vojna baza NATO "Deveselu", udaljena oko 300 kilometara vazdušnom linijom od Beograda. Tu je smešten jedan od ključnih sistema američkog i NATO raketnog štita u Evropi. Rumunija je potpisivanjem dokumenta sa Vašingtonom 2011. godine postala direktno deo obrambene infrastrukture, a predstavnici obeju zemalja parafirali su sporazum o razmeštanju na teritoriji Rumunije dela američkog antiraketnog štita u Evropi. Za to je određena vojna baza "Deveselu", koja je izgrađena 1952. godine, kada su u nju stigli "migovi" 15, 19 i 21.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)