Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Livnu obnavlja Eparhija bihaćko-petrovačka: Hramu novi sjaj za veliku proslavu
24. 05. 2020. u 07:39
Planirano obeležavanje 800 godina autokefalnosti SPC, zakazano za septembar
Foto Predrag Crepulja
ZAHVALjUJUĆI naporu i pomoći Eparhije bihaćko-petrovačke, prilozima donatora i vernika, završava se obnova pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Livnu, u Federaciji BiH. Ovaj hram izgrađen je 1856. godine i ovo je druga značajna obnova od uništavanja u poslednjem ratu.
Eparhija se na ovaj način priprema za veliku proslavu značajnog datuma, 800 godina autokefalnosti SPC, koju planira da održi u Livnu u septembru. Mesto nije slučajno odabrano, jer livanjska crkva je treća po kulturno-istorijskoj važnosti u BiH. Sa riznicom od 84 ikone, nastale u periodu od 15. do 19. veka, predstavlja nacionalni spomenik kulture.
- Obnova je temeljna i sveobuhvatna, jer podrazumeva postavljanje nove fasade, rekonstrukciju unutrašnjosti - čišćenje i sanaciju starih kamenih ploča, obnovu drvenarije, popravku stepenica u unutrašnjosti zvonika, zaštitu zvonika, elektroinstalaterske i druge radove. Zvonik crkve je zapaljen u poslednjem ratu, pa obnovljen ubrzo po završetku rata. Nakon radova na objektu, počeće uređenje porte. Time će biti završena i zaokružena obnova ovog hrama - saopštilo je Udruženje "Ognjena Marija livanjska", koje neguje i čuva tradiciju Srba livanjskog kraja.
Sadašnje radove finansiraju Eparhija bihaćko-petrovačka, koju vodi episkop Sergije, parohija livanjska i vernici, koji žele da urede i unutrašnjost, pa se planira nabavka pojedinih delova inventara, kao što su stasidije (klupe) za narod i pevnice, palionice za sveće i drugi detalji. Želja je da se nabave i nova zvona, jer su postojeća napukla zbog pada tokom paljenja zvonika.
Iako u Livnu i celom kraju sada živi mali broj pravoslavnih porodica, sveštenstvo i vernici žele da crkvu sačuvaju od propadanja. Zato se posebno raduju povratku starih ikona na ikonostas crkve.
.jpg)
др Милан Лекић
24.05.2020. 17:48
То је догађај од прворазредног значаја за општу историју српског народа. У западној Херцеговини све до средине 19.в. доминира православно српско становништво и његове средњевјековне цркве и манастири, дуж Тихаљине све до Рашког (Дувањског поља) и Ливна, гдје су "православни имали српску школу, стару цркву Успенија и свјештенике" (фра И. Јукић, Гиљфердинг, 1845, 1874). Од 1848-1860. у Черигају/Лиштица, саграђена је прва фрањевачка црквица у Херцеговини. Свака част истрајним Ливањцим
Komentari (1)