Životinje kojima preti izumiranje dvostruko opasnije za ljude: Novi dokazi o povezanosti eksploatacije prirode i pandemija (VIDEO)
13. 04. 2020. u 14:14
Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš, možda pangolin, inficirala prvog čoveka, a postoje i jake indicije po kojima je na izvor zaraze uticala upravo trgovina divljim životinjama
Printscreen
Ustanovili su da bliski kontakt s divljim životinjama kroz lov, trgovinu ili uništavanje prirodnih staništa svet suočava s povećanim rizikom od izbijanja epidemija novih bolesti.
Veruje se da je epidemija korona virusa krenula od slepih miševa, dok i ostale divlje životinje, verovatno ljuskari, imaju ulogu u prenosu virusa na čoveka.
Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš, možda pangolin, inficirala prvog čoveka, a postoje i jake indicije po kojima je na izvor zaraze uticala upravo trgovina divljim životinjama, piše BBC, prenela je Hina.
Poslednja studija upućuje na to da su istraživači pronašli naučne radove s podacima o bolestima koje su prešle sa životinja na ljude, a zatim su ih kombinovali sa informacijama o riziku od izumiranja koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).
Otkriveno je da divlje životinje kojima preti izumiranje zbog ljudske eksploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga.
Isti je slučaj s ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.
Smanjenje prirodnog staništa, bliži kontakt životinja s ljudima
"Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima", rekla je za BBC dr. Kristin Džonskon sa Univerziteta u Kaliforniji.
"Istovremeno divlje životinje menjaju način prenosa bolesti da bi se prilagodile antropogenim aktivnostima i promenama u prirodi. To ubrzava pojavu bolesti iz divljine, što nas je i dovelo u opasnost od pandemije jer smo svi globalno povezani kroz putovanja i trgovinu".
Džonsoova kaže da je brojčano malo divljih životinja na ivici izumiranja te da one generalno predstavljaju mali rizik od prenosa infektivnih bolesti, osim u slučaju kad ih ljudska eksploatacija i nestanak prirodnog staništa primoraju na blizak kontakt s ljudima.
Navodi se da naučnici odavno skreću pažnju na bolesti među ljudima koje su potekle od životinja, a među njima su SARS, MERS i ebola.
U jeku koronavirusa raste svest o tome da je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem životinja i sa zdravljem planeta u celini.
Brojne organizacije pozivaju na suzbijanje trgovine divljim životinjama da bi se smanjio rizik po ljudsko zdravlje.
Doktorka Džonson upozorava da prodaja divljih životinja na krcatim pijcama, gde je veći kontakt ljudi i životinja, povećava izglede od prenosa bolesti s jedne vrste na drugu, do čega u uobičajenim okolnostima u prirodi ne bi nikada došlo.
"Pojava bolesti do kojih dolazi bilo gde u svetu može uticati na sve nas i morali bismo povesti računa o tome kakav je naš uticaj kada smo u kontaktu s divljim životinjama. Istovremeno moramo shvatiti da je pojava novih bolesti pitanje životne sredine I svakako bi trealo pronađi način koegzistencije", smatra Džonsonova.