Pravoslavni svet na rubu raskola?
05. 09. 2018. u 21:54
Iz Kijeva i Instabula najave osamostaljenja Ukrajinske pravoslavne crkve od Ruske. Autokefalnost iako je najveća ukrajinska crkva ne traži
Patrijarh ruski Kiril i carigradski Vartolomej Foto Mospat.ru
MOSKVA
OD STALNOG DOPISNIKA
SUDEĆI po informacijama koje stižu iz Kijeva, kao i pisanju dela grčke štampe, raskol u pravoslavnom svetu je sve bliže. Carigradski patrijarh Vartolomej traži način kako da prizna autokefalnost, odnosno samostalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, što će neminovno da dovede do reakcije Moskve i zahlađenja odnosa.
Dok se u državnom ukrajinskom rukovodstvu u Kijevu raduju toj odluci smatrajući je velikom, pre svega, političkom pobedom, u Moskvi nema službenih izjava. Ali, zato je reagovala Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata, lojalna ruskom patrijarhu Kirilu koja je najbrojnija i u Ukrajini ima najviše hramova. Njen predstavnik, protojerej Nikolaj Daniljevič je izjavio da carigradski patrijarh ne može da daje autokefaliju bez saglasnosti sa drugim pravoslavnim crkvama.
U Ukrajini postoje sada tri pravoslavne crkve. Najbrojnija je ona bliska Moskovskoj patrijaršiji. Druga je Ukrajinska pravoslavna crkva koju vodi samoproglašeni patrijarh Filaret. Treća je najmanja ali i takođe za autokefaslnost.
Vaseljenski patrijarh Vartolomej moraće da objasni kako daje autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi koja to i ne traži. Sadašnje političko rukovodstvo je već pokušavalo raznim pritiscima da ujedini tri crkve, ali nije uspevalo. Sada će to pokušati da napravi Vartolomej.
Pročitajte još - Ukrajinska crkva još bez priznanja
Bez obzira na to što su Vartolomej i Kiril nedavno u Instanbulu govorili da su bratski razgovarali, nesporno je da su odnosi prilično komplikovani. Pre dve godine na Saboru pravoslavnih zemalja na Kritu Ruska pravoslavna crkva nije poslala delegaciju. Tamo nisu otišli ni gruzijski i bugarski patrijarsi. Formalni razlog je bio što Sabor na Kritu nije bio dobro pripremljen. Nije malo onih koji misle da se carigradski patrijarh sada sveti Moskvi.
Ako vaseljenski patrijarh odluči da prizna samostalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, Moskovska patrijaršija sigurno neće priznati njegov tomos. To će neminovno u pravoslavnom svetu stvoriti polarizaciju. Ruska pravoslavna crkva, kao najbrojnija na svetu, sigurno će pridobiti na svoju stranu nemali broj autokefalnih crkava. Moskovska patrijaršija će i dalje na međunarodnom planu delovati aktivno kao i do sada, jer joj nisu potrebne nikakve komande iz Carigradske patrijaršije. Od toga kako će rešiti ovaj problem zavisi i ugled Carigradske patrijaršije. Priznavanje samostalnosti pravoslavne crkve Ukrajine u atomosferi "političke kuhinje" pretvoriće se u veliki raskol od koga bi imalo štetu celo pravoslavlje.
SUDEĆI po informacijama koje stižu iz Kijeva, kao i pisanju dela grčke štampe, raskol u pravoslavnom svetu je sve bliže. Carigradski patrijarh Vartolomej traži način kako da prizna autokefalnost, odnosno samostalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, što će neminovno da dovede do reakcije Moskve i zahlađenja odnosa.
Dok se u državnom ukrajinskom rukovodstvu u Kijevu raduju toj odluci smatrajući je velikom, pre svega, političkom pobedom, u Moskvi nema službenih izjava. Ali, zato je reagovala Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata, lojalna ruskom patrijarhu Kirilu koja je najbrojnija i u Ukrajini ima najviše hramova. Njen predstavnik, protojerej Nikolaj Daniljevič je izjavio da carigradski patrijarh ne može da daje autokefaliju bez saglasnosti sa drugim pravoslavnim crkvama.
U Ukrajini postoje sada tri pravoslavne crkve. Najbrojnija je ona bliska Moskovskoj patrijaršiji. Druga je Ukrajinska pravoslavna crkva koju vodi samoproglašeni patrijarh Filaret. Treća je najmanja ali i takođe za autokefaslnost.
Vaseljenski patrijarh Vartolomej moraće da objasni kako daje autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi koja to i ne traži. Sadašnje političko rukovodstvo je već pokušavalo raznim pritiscima da ujedini tri crkve, ali nije uspevalo. Sada će to pokušati da napravi Vartolomej.
Bez obzira na to što su Vartolomej i Kiril nedavno u Instanbulu govorili da su bratski razgovarali, nesporno je da su odnosi prilično komplikovani. Pre dve godine na Saboru pravoslavnih zemalja na Kritu Ruska pravoslavna crkva nije poslala delegaciju. Tamo nisu otišli ni gruzijski i bugarski patrijarsi. Formalni razlog je bio što Sabor na Kritu nije bio dobro pripremljen. Nije malo onih koji misle da se carigradski patrijarh sada sveti Moskvi.
Ako vaseljenski patrijarh odluči da prizna samostalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, Moskovska patrijaršija sigurno neće priznati njegov tomos. To će neminovno u pravoslavnom svetu stvoriti polarizaciju. Ruska pravoslavna crkva, kao najbrojnija na svetu, sigurno će pridobiti na svoju stranu nemali broj autokefalnih crkava. Moskovska patrijaršija će i dalje na međunarodnom planu delovati aktivno kao i do sada, jer joj nisu potrebne nikakve komande iz Carigradske patrijaršije. Od toga kako će rešiti ovaj problem zavisi i ugled Carigradske patrijaršije. Priznavanje samostalnosti pravoslavne crkve Ukrajine u atomosferi "političke kuhinje" pretvoriće se u veliki raskol od koga bi imalo štetu celo pravoslavlje. nBranko Vlahović
DW
05.09.2018. 23:17
Carigradska patrijaršija opstaje u Istanbulu samo i isključivo zahvaljujući dobroj volji Amerikanaca odnosno zahvaljujući uticaju grčke dijaspore u Americi. Zato svaki carigradski patrijarh drži sliku američkog predsednika u svom kabinetu. Kao dan je jasno odakle vetar duva.
@DW - Nije samo Amerika. U pitanju je Isti krug ljudi i njihovih naslednika koji napravise sve ratove u 20 i 21 veku. Iza raskola pravoslavne crkve stoje vatikan i nacisti iz Austrije, Nemacke, Spanije i Italije. U ovim drzavama se nista nije promenilo od drugog sv.rata osim sto ne nose uniforme. NIkada nisu odustali od plana da slome i pokatolice ceo region. Njihovi sponzori sede u Americi u liku bogatih porodica i korporacija koje ulazu u ratove u svetu i evropi.
Ту су и друге самопроглашене цркве настале на политичким поделама. Само на просторима српског националног корпуса настало је неколико таквихих цркава, чак и народа. Српске храмове у западној Бугарској преузела је Бугарска патријаршија после укидања српске управе 1879. и забране српског језика, брисања националних мањина и забране небугарских презимена. Слично је било и у северној Албанији. У БЈРМ је после 1945. српске цркве преузела самопроглашена МПЦ, а у МНЕ то исто покушава и ЦПЦ.
Нажалост, Цариградска патријаршија већ дуго, постепено, одступа од изворног Православља и духа саборности. Екуменизам, превелики утицај Запада... Све то узима свој данак. Али, то не може уништити Православну Цркву, којој је Глава - Христос.
@Милош - Ако се ово прихвати од стране СПЦ, сутра ће се по истом основу бити признате македонска и црногорска, а измишљене косовска, босанска, хрватска и војвођанска, па када отму Грачаницу, Дечане, Бањску, Студеницу, Фрушку гору, Острог, Житомислиће и остале светиње са припадајућом имовином СПЦ биће касно за кукање. Осим тога шта очекивати од Грка школованих на католичким универзитетима, који су при томе признали власт Папе као врховну. Дај да се ко људи поделимо и одбацимо заблуде о разним братствима
Komentari (18)