Matica srpska obeležila Dan Svetih Ćirila i Metodija: Znak slovenskog identiteta
25. 05. 2020. u 20:31
Tema bila dubrovačka književnost. Stanić: Zajedničko nasleđe Srba i Hrvata, koje ne treba da bude predmet politizovanja
Skup u Matici srpskoj Foto N. Karlić
- Mi smo jedna od retkih slovenskih kultura koja sa nedovoljno pažnje neguje kult svetih Ćirila i Metodija. To je deo našeg zajedničkog, sveslovenskog nasleđa - izjavio je Stanić, napominjući da je tema kojom Matica obeležava taj značajni praznik "deo zajedničkog nasleđa Srba i Hrvata", koje treba da izučava nauka, a ne da bude predmet učestalog politizovanja i neprimerenih napada koji periodično dolaze iz našeg susedstva.
Tako je bilo i proteklih dana kada su, povodom objavljivanja 11. kola Antologijske edicije "Deset vekova srpske književnosti" u koje je uvršten i Marin Držić, iz Matice hrvatske i drugih krugova krenule salve napada na Izdavački centar MS da "prisvaja hrvatsku književnu baštinu".
- Stari Dubrovčani su sami sebe videli kao nosioce slovenskog identiteta, ali nisu se smatrali niti Srbima, sa kojima su bili životno i komunikacijski povezani, niti Hrvatima, sa kojima su bili povezani katoličanstvom. Negujući svest o slovenskom etničkom supstratu oni su narodnosno bili neutralni, sebe su definisali kao Slovene katolike a naročito su insistirali na svojoj posebnosti.
Snažan ekonomski razvoj starog Dubrovnika, od osamdesetih godina 12. veka pa sve do sredine 15. stoleća, po njegovim rečima, bio je suštinski povezan sa jačanjem srpske države pod vladarskom lozom Nemanjića.
Ipak, kako dodaje Stanić, stari Dubrovčani objedinjavali su srpstvo i hrvatstvo, jer su za njih oba ta etnička činioca bila prihvatljiva kao izraz duha "našijenaca". Oni, kao etnička mešavina romanskog stanovništva i Slovena mahom srpskog porekla, ekonomski, politički i sudbinski bili su povezani sa Srbima, ali katoličanstvom i zapadnim književnim obrascima i tipom kulture jasno odeljeni od njih.
- Oni bi, najargumentovanije i najpravednije, bili smatrani delom zajedničkog nasleđa Srba i Hrvata. To je stav srpske filologije i nauke o književnosti i kulturi, ali nije stav hrvatske - ocenio je predsednik MS.
I akademik Miro Vuksanović, glavni urednik Antologijske edicije, potvrđuje te činjenice i napominje da se u Hrvatskoj drže svog principa proteklih 11 godina da se, "birajući politički trenutak", s vremena na vreme oglase žestokim i neumerenim napadima na Izdavački centar Matice srpske:
Miro Vuksanović
.jpg)
- Uvek je pogrešno kada se iz sadašnje društvene i političke pozicije posmatra nešto što je bilo pre pet ili šest vekova.
Vuksanović je naglasio da se u svemu tome moraju razumevati istorijski procesi i poručio da će Izdavački centar nastaviti da radi svoj posao, oslonjen pre svega na nauku.