DŽO BAJDEN I SRBI: Predavanje analitičara Predraga Rajića na Jutjub kanalu KCNS (VIDEO)
PREDAVANjE geopolitičkog analitičara Predraga Rajića na temu „Džo Bajden i Srbi" može se pogledati na Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.
Foto: Predrag Rajić
Novoizabrani predsednik SAD Džozef Robinet Junior Bajden je prvi put posetio našu zemlju davnih sedamdesetih godina kada je Srbija bila u sastavu SFRJ, u vreme vladavine Josipa Broza Tita.
Bajden je tada kao član delegacije Senata SAD imao priliku da učestvuje u poseti Beogradu i razgovara sa Titom. U arhivama našeg Ministarstva spoljnih poslova se može pronaći pismo koje je Bajden uputio Titu, gde mu zahvaljuje na gostoprimstvu i ističe da je bio zadovoljan i polaskan tom svojom prvom posetom Beogradu.
U to vreme se u Americi na Jugoslaviju gledalo kao na tampon zonu i državu preko koje može da se deluje na one zemlje koje su se dekolonizovale od zapadnoevropskih kolonizatora i postale deo Pokreta nesvrstanih.
U vreme raspada bivše Jugoslavije 1992/93. Bajden drugi put posećuje Srbiju, kao šef Spoljnopolitičkog komiteta Senata, kada se u Domu narodne skupštine susreće sa tadašnjim predsednikom Srbije, kasnije predsednikom SRJ, Slobodanom Miloševićem.
Milošević je u jeku građanskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini primio Bajdena i grupu senatora. Prema Bajdenovim rečima Milošević je u tim pregovorima bio vrlo oštar i zahtevao je da se okončaju ratna dejstva u kojima je učešće uzela i SRJ.
Rajić dalje u svom predavanju citira tadašnje stavove Bajdena u kojima navodi da je bilo reči o agresivnom ratu koji je SR Jugoslavija u većoj a Hrvatska u manjoj meri vodila protiv suverene države Bosne i Hercegovine, te da je sastavni deo tog rata bio dobro isplaniran i sračunat genocid nad bošnjačkim narodom u Bosni i Hercegovini od strane srpskih vlasti.
Predavač navodi i da je Bajden bio jedan od prvih koji se otvoreno zalagao za bombardovanje Beograda još devedesetih godina, smatrajući da samo na taj način može doći do okončanja sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
U drgoj polovini devedesetih godina dolazi do eskalacije rata na Kosovu i Metohiji. Osim što je bio bošnjački lobista, Bajden je u nešto manjoj meri bio i albanski lobista, podržavajući Albance na KiM i imajući razumevanja za separatističke težnje Albanaca. Smatrao je da je Miloševićev kriminalni režim bio krivac za sve što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije, kao i njegovo agresorsko i kolonijalno delovanje na prostoru Kosova i Metohije.
Bajden je nakon 2009. godine, kada postaje vicepredsednik SAD, još nekoliko puta dolazio u Beograd. U tim posetama susreo se s Borisom Tadićem, tadašnjim predsednikom Republike Srbije, i ne poštujući diplomatski protokol nije se poklonio srpskoj zastavi na način na koji to rade strani državnici kada dođu u posetu. Taj čin je okarakterisan kao diplomatski skandal i vrsta diplomatske poruke.
Prema Rajićevim rečima neku vrstu optimizma „da nije sve tako crno" u budućim odnosima novoizabranog predsednika SAD prema Srbiji ulivaju neka imena u administraciji koja su naklonjena Srbima i koja će se baviti ovim delom sveta, poput g. Karpentera, i koji će biti podrška Srbiji na putu evropskih integracija.
- Za srpsko društvo je najbitnije da održi društvenu stabilnost jer samo stabilna država Srbija može da pomogne svom narodu na Kosovu i Metohiji, ali i u drugim državama regiona- zaključuje Predrag Rajić.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)