SPOJ TRADICIJE I MODERNIZMA: Predavanje u Zrenjaninu "Velikobečkerečki ćilimi i secesija"
POVODOM Svetskog dana secesije u ponedeljak, 10. juna u Muzeju u Zrenjaninu održaće se predavanje "Velikobečkerečki ćilimi i secesija, spoj tradicije sa modernizmom", uz kamernu postavku Tapiserija sa secesijskim motivima iz Velikog Bečkereka.
Muzej Zrenjanin
- Svetski dan secesije, održava se od 2013. godine sa ciljem povećanja svesti o nasleđu ovog značajnog umetničkog stila, a izrada tepiha i tehnika tkanja, kao vid umetničkog izražavanja, seže daleko u prošlost grada Zrenjanina, nekada Velikog Bečkereka - ističe autor postavke, istoričar umetnosti Dejan Vorgić.
On napominje da put od narodne radinosti, preko tkačkih škola, do organizovane industrijske proizvodnje nije bio lak i da u poslednjim decenijama 19. veka dolazi do procvata velikobečkerečkog ćilimarstva zaslugom Antala Štrajtmana, slikara, pedagoga, dizajnera i osnivača tkačke škole u gradu (1884) koja vremenom prerasta u Prvu torontalsku fabriku tepiha i štofova za nameštaj (1894), i Šarolte Kovalski, tkalje iz tkačke škole u Elemiru (1887).
- Uz pomoć vodećih mađarskih dizajnera i umetnika tog vremena, oni stvaraju prva dela u maniru secesije u gradu i okolini (1898) i prezentuju ih na vodećim umetničkim smotrama širom Evrope, kao što su Svetska izložba u Parizu (1900), Međunarodna izložba primenjene umetnosti u Torinu (1902), Izložba domaće radinosti u Glazgovu (1902) i Međunarodna umetnička izložba u Veneciji (1905) - dodaje Vorgić, ističući da je značajan doprinos razvoju ćilimarstva i širenju secesije dala i kompanija Vilmoša Grinbauma, angažujući domaću radinost, kao i druga bečkerečka fabrika tepiha Udova Jakova Gutmana, sa sinovima (1905).
Nakon Prvog svetskog rata uticaj secesije vremenom je oslabio, a torontalski ćilim se vratio korenima i narodnim motivima i okrenuo drugim stilovima, kao što su orijentalizam, neorenesansa, ar deko.
Narodni muzej Zrenjanin za jesen priprema veliku izložbu sa pratećim katalogom posvećenu umetničkom stilu secesije u primenjenoj umetnosti.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)