KAD "ULČA" SRETNE "PRČLU": Znate li šta znače ove reči? A deo su porodičnog leksičkog nasleđa u Vranju
AKO se nađete u ne baš prijatnom društvu, ili kojim slučajem prisustvujete svađi dveju žena u Vranju, možete čuti nekoliko uvredljivih reči koje se i danas, doduše sve ređe upotrebljavaju u govoru.
Foto: J.S.
„Prčla“ (uobražena žena) „skubla“ (čupava žena) „gvacla“ (mrzovoljna i lenja žena), "pačavra" (neuredna žena)... su samo neke od reči koje imaju prvobitni pežorativni kontekst ali se upotrebljavaju i u šali.
- Tačno je da se sve manje koriste u svakodnevnom govoru mlađe generacije, ili ih ne razumeju, bar ne tu njihovu humorističku notu. Ja sam ih u šali koristila sa pokojnim urednikom iz Vranja i dan danas ih koristim u razgovoru sa kolegom koji živi i radi u Americi i koji, iako je miljama daleko od Vranja, najlepše na svetu mi kaže da sam „skubla“ – kaže novinarka Slađana Tasić.
Foto: J.S.
Ipak kao majka petnaestogodišnjeg deteta primećuje kako mladi, mada znaju značenje, ne upotrebljavaju ove reči, zato što teže nekim drugim vrednostima.
Profesorka srpskog jezika i književnosti i direktorka ovdašnjeg Narodnog univerziteta Gordana Dimitrijević kaže da nije retkost da se ove i slične reči čuju u svakodnevnom govoru.
- Ove reči su i dalje prisutne u razgovornom jeziku. Nikada mi niko nije rekao da ih „prevedem“ jer se ovde svi razumemo. To je neka vrsta porodičnog leksičkog nasleđa. Rečnik koji se prenosi generacijski, ne ulazeći u poreklo tih reči, već se jednostavno zna njihovo značenje – kaže Gordana Dimitrijević.
Foto: D.Ristić
Iako su žene te koje su češće na meti ovih „opisnih imenica“, neretko se može čuti da je neki tih i fin čovek „mulac“, da je rasejan čovek „ulča“ ili „zamajotina“, dok dete „toprv“ (tek) treba da se pokaže. Foto: J.S.
- Mislim da se te reči polako gube, nisu atraktivne i popularne, deca ih se na neki način i stide. Sve češće primeđujem upliv stranih reči i upotrebu standardnog književnog govora. Osnovci uglavnom ne znaju šta te reči znače, srednjoškolci možda ih i upotrebe u nekom kontekstu, bar su to moja iskustva – kaže profesorka srpskog jezika i književnosti Ana Mitić Stošić.
Čuveni vranjski profesor dr Momčilo Zlatanović ostavio je Vranjancima u amanet „Rečnik govora južne Srbije“ koji je pored više štampanih izdanja, doživeo i elektronsko.
- Radeći decenijama na istraživanju narodnog pesništva južne Srbije i Kosova, nisam mogao, a da se ne interesujem za leksiku. Ovaj rečnik je urađen u nameri da ljude upozna sa tradicijom našeg ambijenta i duše naših ljudi. Otuda mislim da će i ovaj rečnik pomoći boljem upoznavanju krajeva jugoistočne Srbije – rekao je o svom rečniku Zlatanović.
Iako se neke reči sve manje koriste jer ih zamenjuju nove reči, Vranjanci su veoma ponosni na svoj govor i koliko god da mlađe generacije nisu sklone upotrebi arhaičnih izraza, oni opstaju i često se mogu čuti u kafani, na ulici i pijaci.
Preporučujemo
ZBOG KVARA NA GLAVNOM DOVODU: I danas problem sa vodosnabdevanjem Paraćina i Ćuprije
21. 01. 2026. u 16:42
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)