ĆIRILICA - PISMO I IDENTITET SRPSKOG NARODA: Negovati jezik, ne braniti ga!
OD pretežno isprazne priče o očuvanju i zaštiti srpskog ćiriličnog pisma, koja je u javnom prostoru - ne i u javnoj svesti - prisutna poslednjih 30 godina, zamorena je i javnost i oni koji se na posvećen i naučno utemeljen način bave srpskom filologijom. To je još jedna od patriotskih fraza kojom obiluje naše vreme u eposi velikih nacionalnih izgubina sa dalekosežnim posledicama.
Foto: D.V.
Ćirilica je zaista ugrožena, i o tome ne može biti nikakvog spora, ali od nas samih, a tu nema pomoći. Budemo li nastavili da je branimo samo medijski, spektaklima, opsenama i praznim pričama, njena sudbina nije izvesna u jednom vremenu koje joj nije naklonjeno, kaže za "Novosti" Duško Pevulja, profesor srpske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i književni kritičar.
- Pa, ipak, treba znati nekoliko stvari o kojima se ne raspravlja i ne piše, jer smo mi još uvek sledbenici serbokroatistike koja je zamutila identitetsku svest našeg naroda. Srpsko ćirilično pismo je jedno od najvažnijih obeležja našeg kulturnog a ne nacionalnog identiteta. Temeljno - i razlikovno prema drugim narodima - identitetsko obeležje srpskog naroda je srpski jezik. Jezik je u nadređenom položaju u odnosu na pismo. Srpski jezik je u prošlosti, kao i danas, upotrebljavao više pisama. Pavle Ivić napisao je u knjizi "Srpski narod i njegov jezik" da su Srbi "dvoazbučan" narod, što je tačna konstatacija. Prema tome, zalažući se za ravnopravniji status srpske ćirilice, za njeno izraženije prisustvo u našoj kulturi i javnom životu, mi ne smemo tvrditi, jer je to notorna neistina, da latinica nije srpsko pismo - pojašnjava profesor Pevulja.
Pevulja kaže da je istinski tvorac ćirilice Sava Mrkalj, što se neopravdano uvek gubi iz vida, a srpske latinice, koja se neosnovano pripisivala Ljudevitu Gaju, jesu Vuk Karadžić i Đura Daničić.
Izdavati teško dostupna dela
PREMA rečima Pevulje, ćirilicu ne treba ni braniti ni štititi, jer tako priznajemo da je naša nacionalna svest obolela od neizlečive autoimune bolesti, samorazaranja.
- Miloš Crnjanski je pisao kako smo u stalnom gardu prema inostranim protivnicima, u kojoj smo pokazivali herojstva dostojna svakog divljenja, gubili ratove zato što nismo naviknuti da se borimo protiv sebe i svojih slabosti. Srpsku ćirilicu treba brižljivo negovati, treba izdavati dela iz naše tradicije koja su nastala na ovom pismu a koja su nepoznata ili teško dostupna, ona treba da je više zastupljena u našem javnom prostoru - ističe Pevulja.
- Bez tradicije koja je nastala na latiničkom pismu, koja je u jednom trenutku bila središnji tok srpske književnosti (dubrovačka književnost među Srbima katolicima), srpski narod i njegova kultura su nezamislivi. Onaj koji to previđa ili je neznalica ili nije dobronameran, a najčešće je i jedno i drugo. Zašto bi susedni narodi polagali pravo na latinicu više od srpskog naroda, i zašto bismo im prepuštali dobrovoljno deo našeg kulturnog i istorijskog nasleđa, u opravdanoj težnji da sačuvamo središnji deo naše pisane tradicije, teško je objašnjivo - kaže profesor.
Preporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RAMPA OD TRAMPA ZA MAKRONA: Diplomatski skandal na pomolu, Vašington sprema neviđeni udarac Parizu
SJEDINjENE Američke Države razmatraju odlaganje, ili čak blokiranje, imenovanja sledećeg francuskog ambasadora u Vašingtonu, što je potez bez presedana koji preti da produbi jaz između dva dugogodišnja saveznika, navode četiri izvora upoznata sa situacijom.
29. 07. 2026. u 19:12
HITNO UPOZORENjE ZA VOZAČE U SRBIJI: Opozvana dva popularna Nissan modela zbog rizika od požara i povreda
NA sajtu sistema NEPRO objavljen je opoziv dva modela putničkih vozila marke Nissan zbog bezbednosnih rizika koji mogu dovesti do povreda korisnika, odnosno povećanog rizika od požara.
24. 07. 2026. u 16:00
RIBE SAME MASOVNO ISKAČU IZ DUNAVA: Ljudi ne veruju šta se desilo kod Smedereva (VIDEO)
NA DUNAVU, u neposrednoj blizini Smederevske tvrđave, zabeležen je prizor koji se ne viđa svakog dana.
28. 07. 2026. u 19:54 >> 20:05
Komentari (0)