SRPSKU I BiH POTRESAJU BRUTALNA UBISTVA: Neophodno uvođenje strožih kazni zarad zaštite žena

VIŠE od jedne trećine pokušaja ili izvršenog femicida dešava se kao posledica dugotrajnog trpljenja i prijavljivanja nasilja od strane žena žrtava. Najčešće se nasilje dešava u kući ili vlastitom dvorištu a u 20 odsto slučajeva na radnom mestu žrtve.

СРПСКУ И БиХ ПОТРЕСАЈУ БРУТАЛНА УБИСТВА: Неопходно увођење строжих казни зарад заштите жена

Foto: Šuterstok

Femicid je najekstremnija forma rodno zasnovanog nasilja i dešava se i u ruralnim i gradskim sredinama podjednako, kaže za "Novosti" pravnica Lana Jajčević iz Fondacije "Ujedinjene žene".

Podatak ženskih nevladinih organizacija govori da je u toku 2022. ubijeno 11 žena u BiH, 2019. ubijeno je 12, a 2020. osam žena... Inače, od 2015. do 2022. ubijeno je više od 60 žena.

Prema podacima MUP-a Srpske, prošle godine evidentirane su 952 žene - žrtve nasilja, od kojih 854 punoletnih i 98 maloletnih. Takođe su evidentirana dva slučaja ubistva žena.

- Zakonsko rešenje u Srpskoj predviđa kaznu od tri do 15 godina ako nastupi smrtna posledica, ali te se kazne izriču samo u slučajevima teškog ubistva, gde je zaprećena kazna zatvora i do 45 godina. Da bi nasilnik dobio manju kaznu, kažnjava se za nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, a ne kao teško ubistvo - kaže Jajčevićeva i ističe da se iz tih razloga zalažu da se uvede krivično delo femicid sa strožim kaznama.

PSIHOTIČNI POREMEĆAJ

MLADEN Cimeša kaže da akutni i prolazni psihotični poremećaj može rezultirati femicidom, što je zabeleženo u Italiji u jeku kovida 19. I neki faktori, kao što su siromaštvo, nezaposlenje, neobrazovanje, mogu da doprinesu femicidu.

- Istraživanja pokazuju da je kod osoba koje su psihopate ili imaju psihopatsku strukturu ličnosti jako niska stopa femicida - zaključio je Cimeša.

Psiholog Mladen Cimeša naglašava da su najčešće žrtve femicida osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim porodicama.

- Takve osobe traže sigurnost u toksičnim vezama i partnerima koji imaju problematično ponašanje. Dakle, one su usvojile obrazac ponašanja gde se zapravo, koliko god to paradoksalno zvučalo, osećaju sigurno kraj nasilnih partnera jer su odrasle u takvom okruženju. Da bi se taj začarani krug nasilja prekinuo, potrebna je prevencija kroz edukaciju. Svakako jedan od mehanizama zaštite žena od nasilja i femicida jeste podizanje svesti o mentalnom zdravlju - prepoznavanju simptoma mentalnih poremećaja kod partnera i promene u ponašanju, da bi se na vreme zatražila adekvatna pomoć - ističe Cimeša.

On dodaje da je važno naglasiti da osobe sa mentalnim poremećajima ne treba stigmatizovati, niti su sve osobe sa takvim poremećajem potencijalne ubice.

- Svakako je potrebna intervencija terapeuta, porodično ili bračno savetovanje, kako bi se prevazišli problemi. Bitno je da žena shvati da je žrtva, da ne treba da bude pored nasilnog muškarca - kaže Cimeša.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

POTRESNA ISPOVEST GLUMICE: Osramotila sam ih, htela sam sebi da oduzmem život