SPOKOJ U MORU OZONA: Planina Boranja kod Krupnja dragulj čistog vazduha i svežine
U VRELE dane, kada živa u termometru ide i do 40 stepeni, planine oko Krupnja, Malog Zvornika i Loznice, od Gučeva do Boranje i Jagodnje, svojevrsne su oaze za rashlađivanje. Dok se u gradovima "topi asfalt", temperatura na Crnom vrhu, na Boranji, nedaleko od Krupnja, niža je i do 10 stepeni. Na Boranji, čiji je najviši vrh 856 metara nad morem, visoka je koncentracija ozona, posle Han Pijeska i Gučeva, kažu najviša u Evropi.
foto V Mitrić
Nepregledne šume bukve, koje se prostiru na više od 9.000 hektara, u kojima "stoluju" i, po nekom svom pravilu raspoređeni borovi, jele i smrče - nisu lepe samo na oko, već namerniku daruju i vazduh "čist kao suza". Od takvog dara za pluća ukombinovanog sa svežinom, veće blagodeti za zdravlje ljudi gotovo da nema. Ako se još uzme u obzir da se na svakom koraku može naći jagodičasto voće, najviše malina i kupina, koje rađa kvalitetno kao retko gde, onda je ugođaj potpun.
Šume su pune i svakojake divljači, uključujući i lisice, vukove i medvede, ali i raznog lekovitog bilja, gljiva, divljih jagoda, krušaka, jabuka, kupina... Mnoštvo ljudi, i danas, živi na Boranji, ali mnogo manje nego prethodnih decenija.
- Ostalo je i opstalo planinarsko zdanje u rejonu Šarena bukva, gde je sve lepo kao u najuređenijem rajskom vrtu - kaže Života Isaković. - Tu dolaze mnogi ljubitelji prirode, uz planinare, šumare, lovce koji se podrazumevaju. U blizini su i zgrade u koje su ranije dolazili gosti, među kojima i đaci na rekreativnu nastavu, ali su, u međuvremenu, poharane i napuštene. Za utehu, vlasnici najavljuju da će, uprkos onome što ih je od vandala zadesilo, da se vrate na planinu, da sve saniraju i nastave tamo gde su, ne svojom voljom, morali da stanu.
Da su ovde lepe i kvalitetne šume, posebno kad je reč o bukvi, priča diplomirani glumac Ivan Isailović, u čijem je mandatu predsednika opštine kroz Boranju, prema Malom Zvorniku, prošao lep asfaltni put, što je namernicima još više otvorilo vrata ove planine, njenih lepota i blagorodnosti.
Priroda je ove predele darovala i granitom, uz bogatsvo ruda olova, cinka i antimona. Istočna strana planine je prostor na kom se, na petnaestak hektara, nalazi rezervat bukvi. Gotovo polovina te površine, još od šezdesetih godina minulog veka, pod zaštitom je države.
- Boranja je 1914, u Prvom svetskom ratu, bila poprište žestokih, značajnih borbi između srpske i austrougarske vojske, pa svaka ovdašnja šuma, staza i bogaza imaju i istorijski značaj - kaže nam Petar Banković. - Ovde je srpska vojska pružila nadljudski otpor autrougarskim osvajačima, čime se, i danas, ponose dobri i časni ljudi ovog kraja, čuvajući sećanja na svoje slavne pretke, div-junake.
I ova istorijska strana planine je razlog više što se izletnici i gosti, u sve većem broju, vraćaju na Boranju.
Fašisti nemilosrdno sekli
FAŠISTI su u Drugom svetskom ratu posekli svu ovdašnju šumu, a drva vozili za grejanje Beograda. Ostavili su samo jednu površinu na kojoj su bukve stare i po nekoliko stotina godina i ona je danas netaknuta priroda. To je dragulj nad draguljima prirodnih lepota i bogatstava Boranje, čiji je najviši vrh, Crni vrh, u pesmama opevan - kaže Ivan Isailović (na slici).
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)