SKUPŠTINA IZGLASALA KRALJEVINU: Na današnji dan 1882. Kneževina Srbija uzdignuta na nivo kraljevstva
SRBIJA je na Berlinskom kongresu 1878. dobila međunarodno priznanje kao potpuno nezavisna i samostalna države, a njena Narodna Skupština je 6. marta 1882. donela Zakon kojim se "Knjažestvo Srbija proglašava za Kraljevinu Srbiju".
Za himnu kraljevine je proglašena svečana pesma kneževine "Bože pravde".
Vest o uzdizanju Srbije na nivo kraljevine je u 19. veku smatrana krunom procesa "srpske revolucije", nacionalnog i socijalnog oslobađanja započetog 1804. u Prvom srpskom ustanku i imala je izuzetan značaj i na unutrašnjepolitičkom i na spoanopolitičkom planu.
Od 7. marta 1882. strane diplomate su počele da dolaze u svečanu audijenciju kod prvog novovekovnog srpskog kralja Milana Obrenovića, a do 9. marta sve evropske sile su priznale Kraljevinu Srbije u granicama koje su proširene u srpsko-turskim ratovima 1876-1878. godine.
Prvi je austrougarski poslanik (tadašnji naziv za ambasadora) grof Kevenhiler došao da "po zapovesti svog suverena svečano izjavi da Austrougarska carevina priznaje uzvišenje Srbije u Kraljevinu", a za njim su sledili nemački, italijanski, ruski, i engleski poslanici.
Da se spremaju velike promene u Srbiji videlo se još 1881, godinu dana pre uzdizanja države na nivo kraljevine, kada su stvorene prve srpske političke stranke.
Naprednjačka stranka, koju je predvodio Milutin Garašanin, ubrzo je pežorativno nazvana "dvorskom" jer se temeljila u eliti, u sloju viskih državnih činovnika koji su bezrezervno podržavali kralja Milana. Liberalna stranka veoma uticajnog Jovana Ristića se zalagala za građanske slobode i parlamentarizam, a oslonac je imala u krupnoj buržoaziji i bogatim seljacima.
Narodna radikalna stranka Nikole Pašića bila je populistička, s bazom na selu, a deklarativni ciljevi su joj bili "narodno blagostanje i sloboda". Žestoko se borila protiv autoritarizma kralja Milana koga je optuživala za "austrofilstvo", protivila se modernizaciji, uključujući izgradnju železnice, i zalagala se za oslanjanje države isključivo na Rusiju.
Posle tačno sedam godina od proglašenja Kraljevine Srbije, kralj Milan je 6. marta 1889. došao u Sabornu crkvu sa trinaestogodišnjim sinom Aleksandrom i objavio proglas da o povlačnju sa trona u korist sina. Za staranje o Kraljevini Srbiji, do punoletsva kralja Aleksandra Obrenovića, određeno je namesništvo koje su činili Jovan Ristić, general Kosta Protić i general Jovan Belimarković.
Preporučujemo
OVO SIGURNO NISTE ZNALI: Šta povezuje prvog ruskog diplomatu u Srbiji i Adu Ciganliju?
20. 02. 2023. u 19:16
18 ZEMALjA JE GLASALO PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Ovo su pravi prijatelji Srbije (FOTO)
SRAMNA rezolucija o Srebrenici usvojena je danas u Generalnoj Skupštini UN, ali je na glasanju bilo više uzdržanih i protiv ukupno, nego onih zemalja koji su rezoluciju podržali.
23. 05. 2024. u 18:44
DRŽAVA PO DRŽAVA: Pogledajte ko je kako glasao o sramnoj rezoluciji o Srebrenici - više zemalja je nije podržalo nego što jeste!
SRAMNA rezolucija o Srebrenici usvojena je sa 84 glasa za, 19 glasova protiv, dok je 68 uzdržanih.
23. 05. 2024. u 17:49
ILIJE NASTASE EKSKLUZIVNO ZA "NOVOSTI": Novak Đoković najbolji po svim merilima, sećam se Lepe Brene i šljivovice
NEMA pravog ljubitelja tenisa koji bi mogao da nabraja velikane "belog sporta", a da zaboravi na "rumunskog lakrdijaša" Ilijea Nastasea, originalnog "lošeg momka" tenisa. Nekada prvi igrač planete u ekskluzivnom razgovoru za "Novosti" govorio je o dokumentarnom filmu snimljenom o njemu, srpskom narodu, šljivovici, a neizbežna tema bio je najbolji teniser svih vremena - Novak Đoković.
22. 05. 2024. u 20:00 >> 20:57
Komentari (1)