UN UPOZORAVA NA POTPUNI KOLAPS DRŽAVE: Šta se zapravo dešava na Haitiju?
OD OKTOBRA 2024. godine, Haiti se nalazi u začaranom krugu nasilja, bande šire kontrolu ka unutrašnjosti zemlje,stanovništvo osniva "samooodbrambene grupe", dok policija očajnički pokušava da povrati teritoriju.
AP Photo/Odelyn Joseph
Građani Haitija su izloženi masovnim ubistvima, seksualnom nasilju, otmicama i prisilnom raseljavanju, a prema rečima Ujedinjenih nacija, u periodu od oktobra prošle godine do juna 2025. godine, život je izgubilo najmanje 4.864 ljudi usled brutalnog nasilja.
U istom periodu, zabeležen je broj raseljenih preko 239 hiljada ljudi samo iz regiona Artibonit i Centar gde su bande preuzele kontrolu.
AP Photo/Odelyn Joseph
Prema izveštaju UN, bez obzira na to što su građani formirali grupe za samoodbranu, upravo te formacije često učestvuju u samoinicijativnim likvidacijama i drugim kriminalnim radnjama.
- Zabrinjava i podatak da su pripadnici zvaničnih bezbednosnih snaga izvršili najmanje 19 vanpravnih egzekucija, od kojih se 17 dogodilo u Artibonitu - navodi se u izveštaju.
Izveštaji navode da se sada već vide "prvi znaci kriminalne uprave gde bande ne samo da kontrolišu teritoriju već počinju da deluju kao paralelne vlasti."
Kako prenose mediji pravosudni sistem je u apsolutnom kolapsu.
Svi sudovi su zatvoreni, a građani ostaju bez ikakve zaštite.
Više od 1,3 miliona ljudi je interno raseljeno, a Haiti se sada nalazi među pet zemalja u svetu, uključujući i Sudan, koje se suočavaju sa glađu.
Iako međunarodne snage pod mandatom UN, predvođene Kenijom, pokušavaju da stabilizuju situaciju, do sada nisu značajno napredovali.
Ujedinjene nacije apelovale su na međunarodnu zajednicu da "hitno pojača podršku haitijanskim vlastima i pomogne u zaustavljanju nasilja i obnovi vladavine prava".
AP Photo/Patrice Noel
Kako je došlo do eskalacije?
Banda "Gran Grif" izvela je napad 3. oktobra 2024. godine na grad Pon Sonde u Artibonitu kada je nastradalo najmanje 115 ljudi, među kojima su deca i bebe.
Preko 45 kuća je bilo u plamenu, što je dovelo do masovnog raseljavanja oko 6 hiljada ljudi.
Pre oktobra, došlo je do prividnog primirja među bandama, što je doprinelo nekoj vrsti stabilnosti, međutim nakon napada na Pon Sonde, tenzije su dostigle svoj vrhunac.
U prestonici Port-o-Prensu i provincijima Solino i Petion Vil, došlo je do banditske koalicije Viv Ansanm (Živimo zajedno) koje su preuzele teritorije koje su nekada važile za bezbedne i koristile brutalnu silu kako bi preuzele kontrolu.
Bande su koristile oružje, noževe i vatru kako bi terorisale civile, često ubijajući ljude u svojim kućama i koristeći seksualno nasilje kako bi imali kontrolu nad njima.
AP Photo/Odelyn Joseph
Državne bezbednosne snage nisu uspele da zadrže teritoriju, a broj pripradnika međunarodne misije (MSS) i njihovih resursa nije bio dovoljan da se usprotivi rastućoj teritorijalnoj ekspanziji lokalnih bandi.
Do kraja 2024, broj interno raseljenih se utrostručio (oko milion ljudi), a u mnogim slučajevima više puta preseljenim.
U većem delu zemlje su bila ugrožena zdravstvena i humanitarna infrastruktura.
Preporučujemo
PAKAO SE OTVORIO U ČERNIGOVSKOJ OBLASTI: Pogođena gasna infrastruktura (FOTO/VIDEO)
24. 02. 2026. u 23:29 >> 01:50
DVA POLICAJCA POVREĐENA U "GRUDVANjU" Mamdani: Grudvanje nije krivično delo
25. 02. 2026. u 00:21
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)