REGION MORA BITI ZELEN! Samit cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana u maju
CENTAR za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije organizovaće krajem maja u Beogradu Samit cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana kako bi se predstavnici kompanija i donosioci odluka upoznali sa aktuelnim temama iz ove oblasti na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Foto Shutterstock
Koliko je tema „kružne“ ekonomije životno važna, možda najbolje ilustruju podaci Svetske organizacije rada (ILO) koji kažu da je čak 23 miliona radno sposobnog stanovništva umrlo između 2000. i 2015. godine zbog zagađenja životne sredine uzrokovanog ljudskim faktorom.
Iako prirodni resursi omogućavaju kvalitetan život uz zadovoljavanje svih savremenih potreba, a tehnološki napredak brzu eksploataciju tih resursa i snažnu ekonomiju, to je dovelo da brojnih negativnih posledica po planetu i čoveka.
„Današnja proizvodnja i potrošnja pretežno funkcioniše po linearnom sistemu, u kome proizvodi putuju duž lanca snabdevanja i završavaju na deponiji (uzmi-napravi-odbaci).
Neki od prirodnih resursa nisu obnovljivi, poput fosilnih goriva. Procene pokazuju da bi implementacija principa cirkularne ekonomije smanjila njihovu potrošnju za 49 odsto u 2030. i 71 posto u 2042“, objašnjava Ivana Putnik iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.
Cilj EU: 65% reciklaže otpada do 2035, Foto PKS
Ni obnovljivi prirodni resursi, ukazuje Putnikova, ne mogu pratiti stopu ljudske potrošnje jer je planeti Zemlji potrebno skoro 1,5 godina da regeneriše ono što potrošimo za godinu dana.
Osnovni principi cirkularne ekonomije odnose se na dizajniranje ponovne upotrebe otpada, održavanje proizvoda i materijala u upotrebi, smanjenje zagađenja i regeneraciju prirodnih sistema.
„Primena ovih principa neutralisaće ekološke i društvene negativne efekte linearne ekonomije i ujedno osigurati da budće generacije ne trpe oskudicu resursa, kao rezultat naših današnjih potrošačkih navika“, ističe Putnikova.
Trenutno je, navodi, svega 9,1 procenat svetske ekonomije cirkularno, što znači da je pred nama dug put do postizanja željenih promena.
Ivana Putnik, Foto PKS
Odgovornost i reciklaža
Putnikova objašnjava da ako se ima u vidu da je 80 odsto uticaja proizvoda na životnu sredinu određeno u fazi njegovog projektovanja, jasno je da proizvođači snose najveći teret odgovornosti. Međutim, i potrošači takođe imaju važnu ulogu jer značajno učestvuju u generisanju otpada koji završava na deponijama.
EU je 2018. postavila cilj da dostigne 65 odsto reciklaže komunalnog otpada do 2035. što, između ostalog, predviđa da se sva proizvedena plastična ambalaža može reciklirati, kao i 70 posto ostalog ambalažnog otpada.
Godišnji rast stope reciklaže od 5 odsto može omogućiti prosečno povećanje zaposlenosti od 0,1 procenat na globalnom nivou, odnosno 11 odsto u sektoru obnovljivih izvora energije. Procene kažu da će zahvaljujući novim tehnologijama sa niskim emisijama ugljenika na planeti biti kreirano čak 65 miliona novih radnih mesta do 2030. godine .
Samit
Samit će okupiti ključne igrače cirkularne ekonomije iz regiona Zapadnog Balkana, kako bi zajedno ukazali da se primenom principa cirkularne ekonomije naš region može transformisati u održivi i konkurentni.
Preporučujemo
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE I RAZVOJNA AGENCIJA: Srpski privrednici na sajmu u Dubaiju
17. 02. 2023. u 11:05
I ASFALT IDE NA RECIKLAŽU: Putarske firme će morati da prilagode poslovanje
01. 02. 2023. u 16:09
ŠALTER ZA PREDUZETNIKE U TEMERINU: Na jednom mestu sve informacije za početak posla
31. 01. 2023. u 14:54
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)