INTERVJU Žan-Pol Bled: Makron zna da je Srbija ključ Balkana

Goran Čvorović dopisnik iz Pariza

21. 02. 2021. u 13:15

ISKRENO se nadam da sam doprineo razvoju francusko-srpskog prijateljstva. Svestan sam važnosti ovog odličja.

ИНТЕРВЈУ Жан-Пол Блед: Макрон зна да је Србија кључ Балкана

Foto Privatna arhiva

Nisam imao na umu da mogu da budem nagrađen. Radost je tim veća, jer je vest došla iznenada i neočekivano.

To, u razgovoru za naš list, ističe francuski istoričar, inostrani član SANU, Žan-Pol Bled, koga je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Sretenje odlikovao Zlatnom medaljom za zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa između Srbije i Francuske.

Kako ocenjujete trenutne odnose između naše dve zemlje?

- Veoma su dobri. Poseta francuskog predsednika Makrona Beogradu je ostavila duboke tragove. S obe strane postoji želja da odnosi napreduju. Stekao sam utisak da je Emanuel Makron ubeđen u suštinski značaj Srbije za geopolitiku na Balkanu.

NOVAK KAO ADUT

U TRENUTKU razgovora sa Žan-Pol Bledom, Novak Đoković je na terenu vadio ulaznicu za današnje finale Australijan opena.

- Đoković je mnogo doprineo pozitivnoj slici Srbije. U Francuskoj ga vole zato što je prijatan, učtiv, nasmejan. Uz to, dobro govori francuski jezik. Kada ga intervjuišu na Rolan Garosu, uvek odgovora na francuskom, a to ovdašnja publika veoma voli - kaže Bled.

Makron će ponovo, na jesen, doći u Beograd. Retko je da francuski predsednik tako često posećuje jednu zemlju?

- To samo potvrđuje da je Emanuel Makron shvatio da je Srbija ključni partner u balkanskim pitanjima i da u suštini ništa ne može da se reši bez nje, da sa Srbijom treba održavati posebne i redovne odnose.

Foto Privatna arhiva

Do te mere posebne, da je za prethodnu posetu uzeo ličnog profesora da bi naučio da pročita govor na srpskom?

- Postoje degolovske crte kod Emanuela Makrona, bez obzira na njegove mlade godine. Kada bi odlazio u inostranstvo, De Gol je nastojao da jedan deo svojih govora kaže na jeziku zemlje domaćina. Makron ima isti pristup.

BIZMARK I ČOVEK VEKA

ŽAN-Pol Bled je veoma aktivan. U poslednje vreme je objavio biografiju maršala Hindenburga, koordinarao kolektivnom delu o generalu De Golu pod naslovom "Čovek veka", dok su prošlog meseca izašli iz štampe dopunjeni Bizmarkovi memoari kojima je napisao uvod, komentare i objašnjenja.

- Trenutno započinjem pisanje knjige o austrijskim državnicima - preneo nam je Bled.

Ipak, nismo ga čuli da govori češki ili rumunski...

- To samo potvrđuje važnost koju francuski predsednik daje partnerstvu sa Srbijom.

I predsednik Srbije Vučić je nedavno ponovo bio u Parizu. Šta govore ove učestale obostrane posete?

- To je veoma pozitivan znak. Potvrđuju dobre odnose između dve zemlje i dva najviša zvaničnika. Napreduju i ekonomski odnosi, naročito izgradnjom metroa u Beogradu. A ekonomija je veoma važna u političkim odnosima zemalja. Ima, naravno, i teških tema, koje mogu da napreduju samo polako.

Mislite na Kosovo?

- Na Kosovo, naravno, kao i na priključenje Srbije EU. Postoji sa francuske strane želja da pomogne Srbiji da u datom trenutku pristupi EU. To je pitanje vremena. Ostvarivaće se malim koracima, teško je tražiti strpljenje od partnera, ali mali koraci su često i najefikasniji.

Vidite li na primerima iz istorije način kako može da se reši pitanje Kosova? Je li osuđeno da još dugo ostane otvoreno?

- Pokazalo se do sada da je ovo pitanje izuzetno komplikovano. Istorija, po definiciji, traje dugo! Vremenska odrednica može da bude veoma duga, ali pre ili kasnije, ovo pitanje će pronaći rešenje. Strpljenje je vrlina u politici.

Kako francuska može tome da doprinese? Ima li Pariz neke ideje u tom smislu?

- Kod Makrona i u francuskom ministarstvu spoljnih poslova postoji realno shvatanje značaja ovog problema i želja da se doprinese rešenju. Ne znam kakav bi eventualno mogao da bude sadržaj francuskog demarša, jer ako bi se izneo pred javnost, gotovo je izvesno da ne bi funkcinisao. To je uslov da se napreduje.

Vidite li Kosovo zaista jednog dana kao nezavisno, ili verujete da postoji "mekše" rešenje, kao, na primer, u nekadašnjim odnosima između dve Nemačke?

- Da bi rešenje postojalo, treba uneti malo fleksibilnosti. Primer dve Nemačke, koje su kohabitirale jedna uz drugu, mogao bi da bude model.

Američki predsednik je u poruci na Sretenje naveo da očekuje međusobno priznavanje Srbije i Kosova, dok je Makron to drugačije formulisao i pružio podršku sporazumu dveju strana?

- Možda je Džou Bajdenu potrebno malo vremena da se bolje familijarizuje sa balkanskom realnošću!

Mogu li aktuelni odnosi Srbije i Francuske da se porede s onima između dva svetska rata, kada su bili na vrhuncu?

- Možda ne, utoliko što se ne nalazimo u vojnom okruženju. Bogu hvala, ne preti nam rat. Ali, ako se to izuzme, mislim da se, korak po korak, orijentišemo u tom pravcu. I to je veoma dobro. Reč je dugom procesu, kao što to često biva u diplomatiji.

Da li je izostanak ruskih i kineskih vakcina protiv korone na Zapadu eho Hladnog rata koji opstaje?

- Na nivou EU su povodom vakcina uspostavljeni kontakti sa Rusijom. Nemačka se zalaže za to. Ne verujem da u EU postoji "veto" na rusku vakcinu. Naprotiv, mislim da će u sedmicama koje dolaze u tom smislu biti usaglašena pozitivna odluka sa Rusijom. Što se tiče kineske vakcine, u EU zasada ne postoje takvi planovi, ali ne znam šta će biti u budućnosti.

Kakvo je vaše mišljenje o koroni koja je u poslednjih godinu dana potpuno promenila svet?

- Ne verujem u bilo kakvu konspiraciju u tom smislu. Ne mislim da postoji međunarodna zavera da bi se naneo udarac ekonomiji ili nešto tome slično. Naravno, ovaj virus ima strašne posledice, ali ne treba zbog toga zamišljati neku vrstu dirigenta koji bi upravljao čitavom operacijom! Evropa i svet su se i ranije suočavali sa velikim epidemijama. Početkom 20. veka, na kraju Prvog svetskog rata, postojao je španski grip koji je odneo milione života.

Razlika je u tome što je danas sve stalo, pa su razmere primetnije?

- Tačno je da u arsenalu koji je stavljen na raspolaganje u borbi protiv aktuelne pandemije postoje razlike u odnosu na 1918. i 1919. godinu. Ali, da te mere nisu preduzete, bilans bi bio daleko teži.

Vidite li uskoro kraj svemu ovome, sa vašim iskustvom istoričara?

- Ključ je u vakcinisanju. Što više budemo napredovali u tom smislu, pandemija će više opadati. Polako, ali sigurno idemo u tom pravcu. Boljitak se naslućuje. Verujem da ćemo iz ove krize izaći krajem leta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri