DNEVNIK ZABLUDA: Kafanizacija kulture

Слободан Малдини

10. 11. 2020. u 15:56

SVET je nedavno prisustvovao apokaliptičnom prizoru planetarnih razmera: uoči potpunog zatvaranja Francuske zbog nekontrolisanog rasta broja zaraženih virusom korona, oko Pariza su se stvorile neviđene gužve, a kolona vozila sa ljudima koji su pokušavali da napuste grad bila je dugačka čak 700 kilometara.

ДНЕВНИК ЗАБЛУДА: Кафанизација културе

Foto Lična arhiva i Printskrin

Iz Grada svetlosti, neostvarenog životnog sna mnogih, njegovi žitelji beže u paničnom strahu od smrti, pokušavajući da se presele na bezbedno mesto. Da nije u Parizu baš sve tako strašno, potvrđuje u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu najavljena izložba venčanica Žan-Pola Gotjea, pariskog anfan teribla i ikone savremenog modnog dizajna.

Ipak, stvari sa ovom za nacionalni muzej neprimerenom izložbom ne stoje najbolje, što potvrđuje negodovanje tamošnjih kustosa. Oni su se usprotivili najavljenoj izložbi francuskog modiste, ali i neshvatljivom uklanjanju eksponata "Toplina" umetnika Zorana Todorovića iz postavke akvizicija Muzeja savremene umetnosti, radi neplanirane izgradnje kafea. Reagovao je i sam autor, nazvavši novonastalo stanje u muzeju "kafanizacijom kulture". A ova pojava odavno je poznata u srpskoj kulturi.

"Kafanizacija" na marginama poslednjih događanja u MSU samo je vrh ledenog brega. Izložba akvizicija MSU ostaće zapamćena po prigovoru Kolekcije Trajković - vlasnika polovine skulpture Đorđija Crnčevića, čija je kopija bez njihove saglasnosti predstavljena na izložbi izmešana sa delovima originala. Druga, instalacija Raše Todosijevića "Fuksus piano", njegov poklon muzeju, nespretno je postavljena među otkupljena dela, štaviše pokraj stilski neuporedivog ali bogato plaćenog rada antagonog Miće Popovića. Umesto Rašinih originalnih grafičkih priloga predstavljene su neautorizovane "fotografije fotografija". Među upitnim "akvizicijama" je i slika Dušana Otaševića - autorova replika izrađena po originalu izgubljenom u muzeju. Šlag na torti su krivične prijave podnete protiv dvojice poznatih kolekcionara jer su falsifikat slike Ljubiše Jocića iz 1929. skupo "utopili" Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.

U arhitekturi, "kafanizacija" kulturno vrednih objekata prisutna je brojnim primerima. Pre nekoliko godina, kultna Galerija Grafičkog kolektiva na Obilićevom vencu iseljena je nakon što su vlasnici zgrade koja im je vraćena u restituciji, ovaj lokal prodali. Na mestu ove nacionalno značajne galerije danas se nalazi sladoledžinica sarkastičnog naziva "Feniks". Kulturno-istorijski važna Kuća Đure Jakšića u Kragujevcu nestručno je restaurisana tako što je na njenom mestu podignut novi, stilski nemušt objekat restorana i salona za promociju rakija. U prizemlju kulturnog dobra, čuvenoj Adamovićevoj palati u Novom Sadu, divlja novokomponovana birtija. A nedavni skandal na izložbi stripa u Galeriji u Staroj kapetaniji u Zemunu mnogi vide kao uvertiru za njeno pretvaranje u kafanu?!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

ZAPAD U ŠOKU! Vladimir Putin slavi, ovo je čekao od 2022!