KNJIŽEVNA KRITIKA: Autoportret duše
ZBIRKA poezije Nebojše Lapčevića "Filatelist" (Narodna biblioteka "Stefan Prvovenčani", Kraljevo, 2022) svojevrstan je unutrašnji putopis lirskog subjekta.
Označena raritetnim poštanskim markama kao podsticajem, počevši od Penny black, svaka pesma uverljivo svedoči o duhovnim doživljajima različitih krajeva sveta i svega što je u tom svetu, i u životu koji je "nedovršena kolekcija", lirskom subjektu bitno: najpre ono što je posve lično, potom i ono što čini svetsku kulturnu baštinu, kao i ono što čini ritam i osobenost određenog mesta - priroda, boje, mirisi, ukusi...
U Holandiji to je njegova kći, u inače antologijskoj pesmi "Pišem ti ćirilično", u kojoj su relacije određene daljinama koje se mogu savladati samo snovima, bezuslovnom ljubavlju i dodirivanjem senki, a koje se mogu posmatrati "očima Rembranta il` Vermera / dok osluškuješ / sluhom Vinsentovog uha...".
U Rusiji to je, naravno, Puškin ("Kto ubil poeta"). Obraćanje lirskog subjekta dragoj briše granice između stvarnosti i literature, tj. stvarnost pretvara u literaturu, ljubav čini univerzalnom i pokreće celokupnu memoriju u vezi s jednom od najvećih kultura sveta.
U Španiji to je Pikaso ("Gernika"). Ova antiratna slika danas, u 21. veku, po viđenju lirskog subjekta stvaraoca iz iste takve pesme, simbol je sudbine sveta i autoportret Pikasove duše. U njoj je, ipak, možda neočekivano, a verovatno jedino moguće, sačuvana vera u moć umetnosti. Onaj koji joj život daje, koji je bira da govori i kada "sve odleti: / cedulje, fotografije, mnoštvo knjiga..." ("Nedovršena kolekcija"), od nje biva i pogubljen - najlepšom smrću.
S njenim govorom, jer "neophodna je poezija" (Ad principum epistolae), srećemo se u "Žamoru Monmartra" gde: "svaki uličar plaća pesmom /svoje parče neba", u "jedru što razdanjuje more uokolo, / narandže, rubove maslina... ("Sicilija").
U zbirci "Filatelist" kolekcionar pesnik, neobičan putnik (homo viator), nikako turista, zapravo slika sebe, svoje potankosti spram tačaka dočaranih izuzetnim metaforama i neologizmima ukazujući tako na ishodišta sopstvene poezije, na poetske (i likovne) pretke, a ipak i na originalnost svog umetničkog postupka o čemu svedoči njegov opus u celini.
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)