PROŠIRENA CRNA LISTA BANAKA: Rizični bez kredita, a zaposleni u turizmu poručuju - izdali ste nas tokom najveće krize
ZAPOSLENE u hotelima, turističkim agencijama, kao i ostalim firmama koje se bave ovom delatnošću, otkako je počeo haos sa pandemijom virusa korona, zadesila je još jedna velika muka.
Foto: Tanjug
Većina banaka stavila ih je, nezvanično, na crne liste i ne odobrava im kredite. I to ne samo stambene, već i sve ostale. Za razliku od poslova koji su u vezi sa igrama na sreću i klađenjem, koje su na stalnoj crnoj listi zbog svoje visoke rizičnosti, "šifra" turistička branša je proterana sa zahteva za dobijanje kredita, privremeno, zbog krize izazvane virusom korona.
Da su bankari ostavili na cedilu hotelijere i turističke radnike juče nam je potvrđeno u organizacijama turističkih agencija i hotelijera. Ni iz jedne finansijske ustanove, međutim, nema zvanične informacije na ovu temu. Nezvanično, međutim, kažu, da se svaki klijent posmatra pojedinačno i ako nema redovna primanja i predstavlja rizičnog i nestabilnog platišu, neće mu biti odobren kredit. Kako kažu, zato je logično da je veliki broj turističkih radnika poslednjih meseci odbijen.
- Ovaj problem traje već duže vreme i sa turističkim agencijama više niko ne želi da sarađuje - objašnjava Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije. - Banke ne žele da izdaju radnicima u agencijama ni kreditne kartice. Kažu da ne postoji kreditna sigurnost i da neće da rade.
To, ipak, nije dovoljno dobar razlog za ljude koji su preživeli jak finansijski udar i zbog virusa ostali bez redovne plate ili posla. Prema rečima Georgi Genova, predsednika Udruženja hotelijera i restoratera Srbije, iz razgovora sa velikim brojem ljudi koji godinama unazad rade u hotelijerstvu, shvatio je da su ljudi očajni, razočarani i u velikom problemu jer im banke ne daju kredite.
MORATORIJUMI SU PODRŠKA
BANKARI kažu da su i te kako izašli u susret svima koji su pogođeni virusom korona. Prva dva moratorijuma na otplatu kredita su, kako su nam rekli, bila usmerena na sve dužnike, a treći poslednji se odnosi baš na najugroženije građane, a u toj grupi su svakako i hotelijeri i turistički radnici.
- Ipak, nije logično očekivati da se novi krediti odobravaju klijentu koji nije platežno sposoban da ga otplati, bez obzira na to gde su zaposleni - kažu bankari.
- Turističke radnike, naročito zaposlene u hotelima masovno odbijaju. Saznao sam preko svojih nezvaničnih kanala da su u bankama trenutno izbrisali šifru koja se odnosi na tu branšu i nema nikakvih pozajmica za nas - kaže Genov. - Smatramo da nikakva priča o tome da banka mora da štiti svoje interese u ovom momentu ne stoji i nema opravdanja za takav gest prema ljudima koji su u izuzetno teškoj situaciji. Poručujemo svim bankama da ćemo izaći iz krize, da ćemo se oporaviti i da ćemo sve te koje su nas izdale, zameniti.
Preporučujemo
MINISTAR MALI SA DžONOM JOVANOVIĆEM: O novoj garantnoj šemi za srpska preduzeća
18. 12. 2020. u 10:22
BANKE PRAVE CRNE LISTE: Ako ste zaposleni na ovim mestima ne možete da uzmete kredit
23. 12. 2020. u 10:00
GARANTNA ŠEMA I DOGODINE: Zakonom se rok za pozajmice produžava još šest meseci
16. 12. 2020. u 13:00
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (5)