MINISTAR MALI: MMF potvrdio da smo na putu da još brže napredujemo
IZVRŠNI odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju Instrumenata za koordinaciju politika Srbije, a ministar finansija Siniša Mali rekao je da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da je Srbija na pravom putu da još brže napreduje.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Kako su ocenili u MMF-u, realizacija ekonomskog programa je na pravom putu i Srbija je posvećena sprovođenju strukturnih reformi potrebnih za podsticanje rasta predvođenog privatnim sektorom i bržoj konvergenciji ka nivoima prihoda EU, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
U izveštaju Fonda je ocenjeno da je u toku snažan oporavak ekonomske aktivnosti, koji je podržan obimnom i pravovremenom reakcijom nosilaca politike i snažnim pretkriznim rastom.
Po tom osnovu, bruto domaći proizvod Srbije je već u prvom tromesečju 2021. nadmašio pretkrizni nivo. MMF sada projektuje još i veći rast od prethodno predviđenog rasta u 2021. godini i nepromenjen rast u 2022. godini od 4,5 posto.
MMF je u izveštaju takođe ocenio da je budžet za 2022. dobro odmeren i da predviđa dalje smanjenje fiskalnog deficita na 3,0 posto BDP-a, umeren rast zarada u javnom sektoru i penzija i zadržavanje kapitalnih investicija na visokom nivou.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali je rekao da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da smo na pravom putu da još brže napredujemo.
- Mi smo prezadovoljni saradnjom koju imamo sa MMF-om, a koja je pre svega savetodavnog karaktera. O tome najbolje govore podaci, jer ukoliko pogledamo kumulativnu stopu rasta BDP-a, ove i prošle godine, ostvarićemo zasigurno najbolji rezultat u Evropi, odmah posle Irske. Na kraju ove godine imaćemo rast od 7,3 ili 7,4 odsto, a sledeće od 4,5 do 5 procenata. Do ovoga ne bi došlo da na vreme nismo sproveli fiskalnu konsolidaciju, zahvaljujući čemu smo spremno dočekali najveću ekonomsku krizu ikada, izazvanu pandemijom virusa korona. Samo za pomoć privredi i građanima prošle i ove godine izdvojili smo osam milijardi evra, čime smo očuvali nivo privredne aktivnosti i radna mesta - rekao je on.
On je rekao da je sačuvana stabilnost javnih finansija i naglasio da će udeo javnog duga na kraju godine iznositi 58,2 odsto, što je daleko od 60 odsto BDP-a koliko propisuje Mastriht.
Napomenuo je da će i u narednom periodu fokus biti na nastavku sprovođenja strukturnih reformi, koje su potrebne za ostvarivanje još većeg rasta.
- Od posebne važnosti su strukturne i institucionalne reforme, kako bi se osigurao jači i intenzivniji rast u srednjem roku. Pre svega, istakao bih dallju modernizaciju Poreske uprave, kao i reformu javnih preduzeća. Kada je u pitanju njihovo restruktuiranje, cilj je unapređenje efikasnosti i ograničavanje fiskalnih troškova i rizika. Podsetio bih da napreduju reforme koje se tiču Poreske uprave, kao i da je u toku tranzicioni period za prelazak na novi model e-fiskalizacije, a koji će trajati do 30. aprila 2022. godine. To je od neprocenjivog značaja za borbu protiv sive ekonomije, jer Poreska uprava sada u realnom vremenu može da prati izdavanje fiskalnih računa, odnosno da li je dobro obračunat PDV - naveo je Mali.
Ministar finansija je podsetio i da se od 1. maja sledeće godine uvodi i novi sistem e-faktura, koji se pre svega odnosi na ubrzavanje povrata PDV-a.
- Mi idemo u korak sa vremenom i pokušavamo da stvorimo efikasnije i konkurentnije privredno okruženje. To konkretno znači da ukoliko se ulazna i izlazna faktura upare, povrat PDV-a može biti realizovan u jednom danu. Time ćemo dodatno ojačati poslovni ambijent i doprineti borbi protiv sive ekonomije - rekao je Mali.
Pored sprovođenja mera za suzbijanje sive ekonomije, Mali je kao jedan od prioriteta naveo i ostvarivanje sveobuhvatnog plana za zeleni rast, koji dodatno podržava ekonomski oporavak i obezbeđuje održiviji razvoj.
On je istakao da se budžetom za sledeću godinu nastavlja ulaganje države u povećanje potrošnje, kao i u kapitalne projekte.
- Povećanjem plata i penzija osiguravamo potrošnju, a samo za kapitalne investicije budžetom za 2022. godinu planirali smo 486 milijardi dinara, što znači da nastavljamo velike projekte - gradnju auto-puteva, brzih saobraćajnica, izgradnju bolnica, škola, fabrika za prečišćavanje vode, vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Sve to će dodatno pogurati rast našeg BDP-a, odnosno učiniti našu zemlju još atraktivnijom i sigurnijom za poslovanje, kao i za još više investicija - rekao je Mali.
Ministar je zaključio da Srbija čini sve kako bi što brže napredovala i kako bi svojim građanima postala lepše i kvalitetnije mesto za život.
BONUS VIDEO: VUČIĆ U KASARNI MIJA STANIMIROVIĆ: Svečani doček za predsednika
Preporučujemo
MINISTAR MALI NA SEDNICI VLADE: Srbija će imati manji javni dug na kraju godine
14. 12. 2021. u 19:08
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)