VELIKI GUBITAK ZA SRPSKU NAUKU: Preminuo akademik Dušan Čamprag

Novosti online

30. 03. 2021. u 16:51

U NOVOM Sadu je u 96. godini preminuo redovni član Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU Dušan Čamprag, jedan od naših najistaknutijih inženjera poljoprivrede i entomologa, saopštila je SANU.

ВЕЛИКИ ГУБИТАК ЗА СРПСКУ НАУКУ: Преминуо академик Душан Чампраг

Foto: SANU

Čitav život posvetio je izučavanju i borbi protiv insekata štetočina poljoprivrednih, posebno ratarskih kultura.

Dušan Čamprag je rođen 14. marta 1925. godine u Adi. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Novom Sadu, gde je i maturirao 1946. godine. Učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi i od posledica ranjavanja ostao ratni vojni invalid.

Poljoprivredni fakultet u Beogradu završio je 1951. godine. Studirao je i na Agronomskom univerzitetu u Budimpešti i bio na specijalizaciji u Pokrajinskom institutu za poljoprivredna istraživanja u Novom Sadu.

Radio je u Zavodu za šećernu repu u Crvenki. Godine 1957. izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je i odbranio doktorsku disertaciju 1961. godine.

U zvanje docenta izabran je 1962. godine, za vanrednog profesora 1969. i za redovnog profesora 1975. godine. Tokom radnog veka posetio je, u vidu kraćih studijskih putovanja, većinu evropskih zemalja i SAD.

Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu predavao je na Odseku za zaštitu bilja i Odseku za ratarstvo i povrtarstvo sve do 1982. godine, kada je penzionisan.

Najpre je, od 1979. godine, bio član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU), dok je za dopisnog lana SANU izabran 1991, a za redovnog člana SANU 1998. Godine 2004. izabran je za inostranog člana Mađarske akademije nauka, navodi SANU.

Bio je i član Upravnog odbora Matice srpske, predsednik Saveza društava za zaštitu bilja Jugoslavije, počasni član Mađarskog entomološkog ruštva, počasni član Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije i drugo.

Oblast istraživačkog rada akademika Dušana Čampraga čine poljoprivredna entomologija i zaštita bilja. Naučnim radom se bavio više od pola veka, proučavajući štetne insekte ratarskih kultura koji su naročito rasprostranjeni u Panonskoj niziji i jugoistočnoj Evropi.

U saopštenju SANU se navodi da je njegov rad imao veliki značaj i uticaj na praksu suzbijanja štetočina u poljoprivredi. Bio je zagovornik integralne zaštite od štetočina.

Posebno su značajni njegovi radovi u kojima je izneo rezultate višegodišnjeg praćenja fluktuacije brojnosti štetnih insekata u zavisnosti od klimatskih faktora, agrotehničkih mera i doprinosa predatora, iz kojih su proistekle prognoze pojave štetočina na osnovu kojih su preduzimane adekvatne mere suzbijanja i smanjenja njihovih populacija i samim tim umanjivanja šteta na poljoprivrednim kulturama, ističe SANU.

Bavio se štetočinama u poljoprivrednom zemljištu, a u poslednje vrema posvetio se istraživanjima introdukovanih termofilnih vrsta insekata. Za uspešan višegodišnji
naučnoistraživački rad dobio je brojne nagrade i priznanja.

Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i srpsku i svetsku agronomsku nauku, zaključuje se u saopštenju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".

11. 03. 2026. u 16:26

Komentari (0)

MANJA POTROŠNJA, VEĆA STABILNOST: Energetska efikasnost u službi javnog zdravlja