DOŠLO VREME DA RADNICI POSTAVLJAJU SVOJE USLOVE: Zoran Martinović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje za „Novosti“

Jelena Ž. Skenderija

18. 12. 2022. u 09:33

SVAKO ko danas želi da nađe posao to i može. Važno je samo prevazići dugogodišnje stereotipe, kao i želju za komforom i uhlebljenjem isključivo u javnom sektoru.

ДОШЛО ВРЕМЕ ДА РАДНИЦИ ПОСТАВЉАЈУ СВОЈЕ УСЛОВЕ: Зоран Мартиновић, директор Националне службе за запошљавање за „Новости“

Foto Z. Jovanović

Svoj put treba tražiti u realnom, jer su mogućnosti, uslovi i zarade koje on nudi mnogo bolji. Tu i sa srednjoškolskom diplomom može vrlo pristojno da se zaradi, dok je u javnom sektoru sa takvim obrazovanjem plata tek oko minimalca, kaže u razgovoru za "Novosti" Zoran Martinović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

- Sa naše evidencije samo u prošloj godini do posla je putem raznih subvencija došlo blizu 30.000 ljudi, a kroz posredovanje pri zapošljavanju ta brojka je još i veća. Spisak onih koji su ostali bez posla, što beležimo na osnovu isplaćenih naknada za slučaj nezaposlenosti, vrlo je sličan godinama unazad i kreće se oko 30.000. To su oni koji su izgubili posao protiv svoje volje i krivice. Najviše ih je sa najnižim iznosom naknade od 16.000 neto, što znači da su pre otkaza zarađivali najviše do minimalca. To govori da bez posla ostaju uglavnom oni sa najmanjim platama.

* Veliki broj ljudi i pored toga što su godinama na evidenciji Nacionalne službe odbijaju ponuđeni posao. Koji su razlozi?

- Razlozi su decenijama unazad isti. Prvo, postoje ljudi koji uopšte ne žele da rade, drugi traže lakši posao, ali ima i onih koji odbijaju ponuđeno iz zdravstvenih i porodičnih razloga ili udaljenosti od mesta rada. Dešava se da mnogi neće da rade u smenama, prekovremeno, noću, sa ugovorom o privremeno povremenim poslovima, ali dešava se i da poslodavac nije ažuran u isplati zarade.

Foto Z. Jovanović

Zoran Martinović

* Kako se NSZ "bori" sa ovakvim problemima?

- Nezaposleni koji žele da budu na našoj evidenciji moraju da ispunjavaju i propisane obaveze. Ukoliko se ne javljaju svom savetniku jednom u tri meseca, brišemo ih sa liste. To nisu jedini razlozi za skidanje sa liste. Za godinu dana obrisano je 52.000 imena, od toga polovina je pronašla posao, što je odlično, pet procenata steklo uslove za penziju, a ostali su iz neopravdanih razloga odbili posao ili nam se nisu javili.

* To znači da nema više povlastica na račun nezaposlenosti?

- Naravno. Nema više benefita za komunalne usluge, umanjenje naknade za predškolsko za decu nezaposlenih, socijalnu pomoć ili slično samo zato što ste na spisku NSZ. Posle "brisanja" tek nakon šest meseci mogu ponovo da se vrate na evidenciju.

* Koliko ljudi danas imaju poverenja u vašu službu?

- Naša uloga nije nimalo atraktivna iz ugla nezaposlenih, pogotovu onih koji su na evidenciji duži vremenski period, ali borimo se. Pre desetak godina za mnoge je bilo iluzorno pronaći bilo kakav posao preko naše službe, sada je to znatno promenjeno. Danas poslodavci imaju problem da pronađu radnika, jer nikada šanse za zapošljavanje nisu bile veće. Mislim da je došlo vreme da uslove postavljaju radnici, a ne poslodavci, a to mogu samo ako su dovoljno obrazovani i kvalifikovani.

* Kakva je pozicija Nacionalne službe za zapošljavanje u savremenoj eri digitalizacije?

- Period pandemije je mnoge naše usluge preveo u komunikaciju elektronskim putem. Iz toga su se kasnije izrodile tri platforme - virtuelni sajam zapošljavanja, obuka za aktivno traženje posla i razvoj preduzetništva. Promene su vidljive i mi smo postali moderan servis, a u poređenju sa zemljama u okruženju, ali i Evropom uopšte ne zaostajemo. Idemo u korak sa evropskim dostignućima i primenjujemo sve metode kao i oni.

Foto Z. Jovanović

* Imate li konkurenciju na tržištu?

- Vodeća smo agencija kako sada, tako i svih prethodnih godina, imajući u vidu široku lepezu usluga koje pružamo. Agencije za posredovanje pri zapošljavanju ne doživljavamo kao svoju konkurenciju, već kao dodatni mehanizam koji će poboljšati stanje na tržištu rada. Osim posredovanja nudimo i psihološku podršku, bolju selekciju, radimo na motivaciji, dodeljujemo subvencije za pokretanje sopstvenog biznisa i praćenje njihovog poslovanja. Uz naše posredovanje poslodavci prihvataju i one koji nemaju mnogo šansi na tržištu zbog nedostatka znanja, obrazovanja, veština ili godina.

* Mnogo novca se izdvaja za razne subvencije prilikom zapošljavanja, ko ima prednost pri dodeli?

- Najviše izdvajamo za mlade bez radnog iskustva i kvalifikacija, starije od 50 godina, decu u hraniteljskim porodicama, Rome... Što se tiče biznisa, isključili smo trgovinu i igre na sreću, a prednost imaju proizvodne i privredne delatnosti koje nose najviše bodova.

* Koliko novca na godišnjem nivou ide u ove svrhe i da li je to dovoljno?

- Država je u ovoj godini izdvojila šest milijardi dinara, tu je i 550 miliona za mere zapošljavanja osoba sa invaliditetom, a od opština je stiglo dodatnih 900 miliona dinara. Uvek može biti više i bolje, ali imajući u vidu stanje na tržištu rada, vidi se da smo na dobrom putu. Treba naći razumnu meru, jer to je novac čiji tok mora ozbiljno da se kontroliše i da se opravdaju takva ulaganja.

Foto Z. Jovanović

BEZ RADNOG MESTA 428.000

* Šta pokazuje statistika, koliko je nezaposlenih u Srbiji?

- Pozitivna kretanja na tržištu rada nastala su zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici Vlade, koja je obezbedila stabilnost privrede i povoljan ekonomski ambijent za postojeće i nove investitore, kao i otvaranje novih radnih mesta. Na našoj evidenciji trenutno je 428.000 nezaposlenih,što je za 11 odsto manje nego lane. Pre samo nekoliko godina spisak je imao više od 700.000 imena. Prema anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je 8,9 odsto, dok je u zemljama Evropske unije oko šest procenata. To pokazuje da smo blizu proseka. S druge strane, stopa zaposlenosti je nikad veća - 50,8 odsto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA U ŠOKU: Rusija se odlučuje na radikalan potez?