DOZA PREMA POTREBAMA PACIJENTA: Svaki deseti ima previše, a svaki drugi premalo lekova u krvi

Ivana Kovačić

12. 09. 2022. u 10:00

NEVOLjA koja prati mnoge pacijente obolele od depresije, čiji broj je pandemija kovida povećala za trećinu, jeste da ne reaguju na postojeće lekove, a novih još nema na pomolu.

ДОЗА ПРЕМА ПОТРЕБАМА ПАЦИЈЕНТА: Сваки десети има превише, а сваки други премало лекова у крви

Foto Shutterstock

Da bi se ovaj terapijski neuspeh prevazišao, istraživači sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz podršku Fonda za nauku Republike Srbije, sproveli su ispitivanje koje je pokazalo da lečenje depresije i anksioznih poremećaja može da bude efikasno ako se tačno utvrdi koje doze pacijentu obezbeđuju dovoljne količine leka u krvi, a da istovremeno ne štete jetri.

U istraživanju laboratorije za neurobiologiju emocija (NEMO) Farmaceutskog fakulteta u fokusu je bila korisnost personalizacije terapije veoma često propisivanog antidepresiva "escitaloprama". Ovaj lek u svetu koristi više od 50 miliona ljudi, a u Srbiji se godišnje propiše i proda više od 200.000 kutija ovog medikamenta, koji sedam različitih farmaceutskih kuća nudi u svojim pakovanjima i pod različitim nazivima.

- U našem dvogodišnjem istraživanju učestvovalo je blizu sto pacijenata Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, koji su otpočeli terapiju depresije lekom "escitalopramom" u standardnoj dozi od 10 miligrama dnevno - kaže za "Novosti" prof. dr Marin Jukić, vođa istraživačkog tima. - Merena je koncentracija leka u krvi i primećeno je da je u standardnom režimu doziranja svaki dvadeseti pacijent predoziran, a da je gotovo svaki drugi pacijent imao nedovoljne količine leka u krvi. Kada su psihijatri na osnovu ovih informacija promenili dozu, pacijenti su odgovorili bolje na terapiju, a oboleli kojima je doza podignuta nisu bili izloženi dodatnim neželjenim efektima.

Foto Privatna arhiva

Prof. dr Marin Jukić

Profesor Jukić objašnjava da aktuelni terapijski vodiči uglavnom definišu standardne doze koje se propisuju svim pacijentima:

- Ova praksa ne odgovara svakom pacijentu zato što mnogi pri ovim dozama nisu izloženi optimalnoj količini leka, što može da rezultira nedovoljno dobrim odgovorom na medikament ukoliko ga je premalo, ili neželjenim dejstvima ukoliko ga je previše. Jer, važna je i telesna težina pacijenta, kao i da li pije više lekova svakodnevno.

Svaki lek ima svoje dobre i loše strane. Loše su one da može da ošteti jetru i bubrege.

- Moderne tehnike molekularne dijagnostike dozvoljavaju da na osnovu određivanja genetske strukture i biohemijskih parametara predvidimo kom pacijentu treba viša, a kojem niža doza - kaže naš sagovornik. - Posle toga, kada terapija odmakne, tačno i precizno određivanje koncentracije leka u krvi omogućava da se ovo predviđanje još jednom proveri. Na ovaj način svaki pacijent dobija odgovarajuću individualnu dozu, što je osnova za personalizaciju lečenja i što garantuje najveću moguću dobrobit od nekog leka.

Svetske vodeće psihijatrijske kliničke prakse kao što su "Mejo" klinika u Ročesteru i Univerzitetska "Diakonhjemet" bolnica u Oslu, već su uvele ove metode molekularne dijagnostike. Njihovi psihijatri redovno dobijaju izveštaje iz specijalizovanih laboratorija koji im pomažu pri lečenju pacijenata.

- NEMO laboratorija sarađuje sa grupom profesora Espena Moldena iz Osla i njihov trenutni cilj jeste da prikupe novac koji je neophodan za otvaranje ovakve jedne laboratorije u Srbiji. Ona bi onda pružala uslugu preciznog određivanja koncentracije psihijatrijskih, ali i ostalih lekova u krvi pacijenata u našoj zemlji - kaže profesor Jukić.

OPIJATI

U NEDOSTATKU efikasnih lekova, psihijatri su se okrenuli i supstancama koje se tradicionalno koriste kao opojne droge, kao što su ketamin, LSD i psilocibin.

- Američka agencija za hranu i lekove je čak odobrila za upotrebu i registrovala ketamin kao lek izbora za depresivne pacijente sklone suicidu, a koji ne odgovaraju na klasičnu terapiju antidepresivima - pojašnjava profesor Jukić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri