NAŠI NAUČNICI PRAVE ORUŽJE ZA BAKTERIJE: Tim istraživača iz "vinče" na svetski važnom projektu vrednom pola miliona evra

Branka Borisavljević

17. 04. 2022. u 11:26

INFEKCIJE bakterijama i virusima, koje svako od nas može da "pokupi" sa kvake na vratima, paleći svetlo, držeći se za šipku u prevozu, sa tastature ili telefona, uskoro bi mogle da budu prošlost.

НАШИ НАУЧНИЦИ ПРАВЕ ОРУЖЈЕ ЗА БАКТЕРИЈЕ: Тим истраживача из винче на светски важном пројекту вредном пола милиона евра

Foto: Privatna arhiva

Mladi naučnici iz Instituta za nuklearne nauke "Vinča", vredno rade na projektu "Fotonsko oružje za mikrobe"(PHOTOGUN4MICROBES), koji finansira Fond za nauku u okviru programa "Ideje" sa 473.000 evra. Multidisciplinarni tim će, u naredne tri godine, napraviti antibakterijske folije prožete foto-nanočesticama, koje bi ubijale mikrobe, u roku od 15 minuta do sat vremena.

U razgovoru, za "Novosti", rukovodilac projekta dr Biljana Todorović Marković, naučni savetnik u Institutu "Vinča", otkriva da je suština projekta da se prekine prenos bakterija sa zaraženih površina na delove tela, a pre svega na ruke, nos, oči, preko kojih mikrobi najčešće i ulaze u organizam. Cilj je razvijanje jeftinih, svima dostupnih prozirnih antibakterijskih fotoaktivnih folija, koje se aktiviraju dejstvom vidljive svetlosti i samosterilišuće su. Time bi se znatno smanjio broj kontaktno prenosnih epidemija koje su u Srbiji, po "Batutovom" izveštaju iz 2019. godine, činile 43 odsto od ukupnog broja epidemija. Istraživači će, najpre, napraviti devet vrsta nanočestica, koje će biti na bazi ugljenika, pa su nazvane ugljenične kvantne tačke.

- Iako je moguće dobiti ih iz kore banane, pomorandže, zrna kafe, mi ćemo ih prvo praviti iz limunske kiseline - objašnjava Biljana Todorović Marković. - Zatim se formiraju polimerni kompoziti za oblikovanje antibakterijskih folija, u kojima se nalaze nanočestice. Te ugljenične kvantne tačke, pod dejstvom dnevne svetlosti, počinju da proizvode vrlo toksičnu formu kiseonika, koji se naziva singletni kiseonik. Bilo koja bakterija i virus da padnu, on probija njenu membranu i izaziva smrt. Ovim folijama mogu da se impregniraju podovi, prozori, vrata, utikači, kvake, telefoni...

Naša sagovornica navodi da je površina mobilnih telefona "leglo" bakterija i virusa. Najzastupljenije bakterije su zlatni stafilokok i ešerihija, ali i norovirus koji spada u vrstu fekalnih.

Dr Biljana Todorović Marković / Foto D. Milovanović

- Dejstvo antibakterijske folije je najefikasnije pod plavom svetlošću - kaže Biljana Todorović Marković. - Obično, belo dnevno svetlo, ima tri osnovne boje - crvenu, zelenu i plavu, koje se emituju na tri različite talasne dužine. Plava na 470 nanometara, zelena na 530, a crvena na 640. Kada foliju sa nanočesticama ozračite plavom svetlošću, ona ešerihiju koli ubija posle 15 minuta, a zlatni stafilokok za jedan sat.

Kako ističe rukovodilac projekta, antibakterijske folije sa nanočesticama su prvenstveno namenjene za postavljanje u objektima i na predmetima koji se dodiruju više od deset puta tokom dana. Pre svega, u bolnicama i domovima za stare. Ovim folijama bile bi obložene kvake, tasteri za poziv lekara i ostali predmeti u jedinicama intenzivne nege. Pored bolnica i domova za stare, proizvod je namenjen i za ostale prostore gde cirkuliše puno ljudi. Tako je, recimo, veoma pogodan za sprečavanje infekcija u školama, vrtićima, na fakultetima. Takođe, i u vozilima javnog prevoza za oblaganje šipki i držača koje koriste putnici.

- Kad malo dete pipne sto, tokom dana 60-70 puta dotakne oko - navodi Biljana Todorović Marković. - Tako se najčešće prenosi virus, koji može biti na staklu, drvetu, plastici. Vremenski se najduže zadržava na plastici. Virus korona, recimo, može tu da preživi čak 48 sati. Ako u 47 času pipnete površinu i dodirnete nos, oči ili usnu duplju, virus može da se zapati.

Projekat je počeo u januaru i trajaće tri godine. Posle prvog koraka, sinteze i karakterizacije devet nanočestica, sledi formiranje polimernog kompozita, ispitivanje njihovih antibakterijskih osobina i formiranje biofilma, pa testiranje na citotoksičnost. Mladi tim naučnika očekuje da će antibakterijske folije biti spas za sve aktuelne i buduće globalne zaraze.

PROSEK - 38 GODINA

PROJEKAT je odobren u strogoj selekciji Fonda za nauku, evaluatori su bili stranci i treći je po odobrenom budžetu u oblasti prirodnih nauka. Tim je za istraživanje dobio kapitalnu opremu - mikroskop atomske sile, a svih 11 članova rade u "Vinči" u laboratoriji "Gama".

Prosečna starost tima je samo 38 godina, samo tri člana imaju više od 50. U multidisciplinarnoj ekipi su fizičari, elektroinženjeri, mašinski inženjeri, biolozi i hemičari. Tri istraživača su pripravnici, ostali doktori nauka. Do sada su zajedno objavili 42 naučne publikacije sa visokim indeksom citiranosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

NAGLE PROMENE OSIM BILJAKA POREMETILE I LJUDE: Od vremena sam i psihički uzdrmana i nije lepo uopšte...