POŽAREVAČKI NEMIRI MILENE BARILI: Muharem Bazdulj za Jutjub kanal KCNS o slavnoj srpskoj slikarki (VIDEO)
MILENA Pavlović Barili, prerano preminula umetnica čijim se platnima u izložbenim centrima širom sveta ljudi dive, današnja je junakinja ciklusa „Arheologija Atlantide". Muharem Bazdulj napominje da je naslovljavanjem tribine „Milena Pavlović Barili: požarevački nemir" izveo „uredničku caku", aludirajući na Požarevački mir kao važan istorijski događaj, ali i na rodno mesto srpske slikarke.
Foto: KCNS
Na prvom mestu, Bazdulj demistifikuje čestu zabludu oko njenog prezimena, odnosno, upućuje na činjenicu da Barili nije prezime dodato njenom udajom, već je, po uzoru na hispanski običaj usvajanja i majčinog devojačkog i očevog, reč o dvostruko nasleđenom prezimenu.
Roditelji Milene Pavlović Barili potiču iz starih, uglednih porodica – majka Danica bila je potomak najstarije Karađorđeve ćerke. Otac Bruno, poreklom iz Parme, bio je svestrani umetnik i poznati kompozitor, a brak sa Srpkinjom doprineo je tome da njihovo jedino dete bude bilingvalno, fluentno u oba jezika.
Kako su likovni pedagozi od najranijeg Mileninog rada prepoznali njen nesvakidašnji talenat, od roditelja je dobila podršku da školovanje nastavi u Minhenu, gde je upoznala i slavnog Đorđa di Kirika. Iako je nakon dve godine, u najvećoj meri zbog finansijskih razloga, napustila Minhen, Milena Pavlović Barili imala je veliku izložbu u centru Beograda, gde je prezentovala oko 130 svojih radova, što je rezultovalo odličnim kritikama u tadašnjim medijima. Iako je već u svojim ranim tridesetim godinama imala izgrađenu reputaciju, umetnica je tražila zaposlenje u srpskim i makedonskim školama, što joj nije pošlo za rukom.
Bazdulj navodi da je čak i tada bila prisutna u centrima evropske umetnosti, privlačeći pažnju brojnih poklonika umetnosti, kao što su pisac Kurcio Malaparte, koji je kupio njenu sliku, ili Žan Kasu, navodno nesrećno zaljubljeni slikarkin udvarač i kritičar.
Njen stil, koji je bio prožet popularnom kulturom, naročito je bio prihvaćen u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se Milena Pavlović Barili preselila 1939. godine. Poznati su njeni angažmani u časopisima Vog (Vogue) i Harpers Bazar (Harper's Bazaar), ali i učešće na kolektivnim izložbama u kojima je učestvovala i Frida Kalo.
Muharem Bazdulj osim stila i činjenice da su bile deo istih postavki, ističe i sličnu sudbinu dve umetnice kojima je nesreća odredila dalji tok života. Padom s konja, srpska slikarka je, kako se pretpostavlja, trajno ugrozila svoje zdravlje, kao što su dečja paraliza i saobraćajna nesreća uticali na život meksičke umetnice. Tekstom Miodraga Protića objavljenom u NIN-u 1953. skrenuta je pažnja na Milenu Pavlović Barili, što je dovelo do rehabilitacije njenog lika i dela u srpskoj,a i svetskoj umetnosti i kulturi.
Kompletno predavanje Muharema Bazdulja „Milena Pavlović Barili: požarevački nemir" može se pogledati na Jutjub kanalu KCNS.
Preporučujemo
SNEG I LED UGROŽAVAJU VOZAČE I PEŠAKE: Evo kako da ostanete bezbedni
10. 01. 2026. u 18:35
POLICIJA I VATROGASCI UZ GRAĐANE ŠIROM SRBIJE: Na terenu i u najtežim uslovima (FOTO)
10. 01. 2026. u 17:54
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)