POŽAREVAČKI NEMIRI MILENE BARILI: Muharem Bazdulj za Jutjub kanal KCNS o slavnoj srpskoj slikarki (VIDEO)

V.N.

13. 04. 2022. u 20:35

MILENA Pavlović Barili, prerano preminula umetnica čijim se platnima u izložbenim centrima širom sveta ljudi dive, današnja je junakinja ciklusa „Arheologija Atlantide". Muharem Bazdulj napominje da je naslovljavanjem tribine „Milena Pavlović Barili: požarevački nemir" izveo „uredničku caku", aludirajući na Požarevački mir kao važan istorijski događaj, ali i na rodno mesto srpske slikarke.

ПОЖАРЕВАЧКИ НЕМИРИ МИЛЕНЕ БАРИЛИ: Мухарем Баздуљ за Јутјуб канал КЦНС о славној српској сликарки (ВИДЕО)

Foto: KCNS

Na prvom mestu, Bazdulj demistifikuje čestu zabludu oko njenog prezimena, odnosno, upućuje na činjenicu da Barili nije prezime dodato njenom udajom, već je, po uzoru na hispanski običaj usvajanja i majčinog devojačkog i očevog, reč o dvostruko nasleđenom prezimenu.

Roditelji Milene Pavlović Barili potiču iz starih, uglednih porodica – majka Danica bila je potomak najstarije Karađorđeve ćerke. Otac Bruno, poreklom iz Parme, bio je svestrani umetnik i poznati kompozitor, a brak sa Srpkinjom doprineo je tome da njihovo jedino dete bude bilingvalno, fluentno u oba jezika.

Kako su likovni pedagozi od najranijeg Mileninog rada prepoznali njen nesvakidašnji talenat, od roditelja je dobila podršku da školovanje nastavi u Minhenu, gde je upoznala i slavnog Đorđa di Kirika. Iako je nakon dve godine, u najvećoj meri zbog finansijskih razloga, napustila Minhen, Milena Pavlović Barili imala je veliku izložbu u centru Beograda, gde je prezentovala oko 130 svojih radova, što je rezultovalo odličnim kritikama u tadašnjim medijima. Iako je već u svojim ranim tridesetim godinama imala izgrađenu reputaciju, umetnica je tražila zaposlenje u srpskim i makedonskim školama, što joj nije pošlo za rukom.

Bazdulj navodi da je čak i tada bila prisutna u centrima evropske umetnosti, privlačeći pažnju brojnih poklonika umetnosti, kao što su pisac Kurcio Malaparte, koji je kupio njenu sliku, ili Žan Kasu, navodno nesrećno zaljubljeni slikarkin udvarač i kritičar.

Njen stil, koji je bio prožet popularnom kulturom, naročito je bio prihvaćen u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se Milena Pavlović Barili preselila 1939. godine. Poznati su njeni angažmani u časopisima Vog (Vogue) i Harpers Bazar (Harper's Bazaar), ali i učešće na kolektivnim izložbama u kojima je učestvovala i Frida Kalo.

Muharem Bazdulj osim stila i činjenice da su bile deo istih postavki, ističe i sličnu sudbinu dve umetnice kojima je nesreća odredila dalji tok života. Padom s konja, srpska slikarka je, kako se pretpostavlja, trajno ugrozila svoje zdravlje, kao što su dečja paraliza i saobraćajna nesreća uticali na život meksičke umetnice. Tekstom Miodraga Protića objavljenom u NIN-u 1953. skrenuta je pažnja na Milenu Pavlović Barili, što je dovelo do rehabilitacije njenog lika i dela u srpskoj,a i svetskoj umetnosti i kulturi.

Kompletno predavanje Muharema Bazdulja „Milena Pavlović Barili: požarevački nemir" može se pogledati na Jutjub kanalu KCNS.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!