TABLETIMA LEČE DEMENCIJU: Crveni krst promoviše kognitivne vežbe za obolele od Alchajmera i sličnih oboljenja
OKO 10 miliona ljudi na našem kontinentu pati od demencije, a veruje se da će se taj broj udvostručiti do 2030. U Srbiji se taj broj kreće oko 140.000, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije za Evropu. Sa druge strane, troškovi nege obolelih procenjeni su na 604 milijarde dolara.
Ipak, ove osobe ostaju "nevidljive" u javnozdravstvenom planiranju. A kada jedna osoba pati od demencije, pati cela porodica, a ne samo ta osoba, kaže Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije.
Ova organizacija pokrenula je nedavno projekat "Pružanje usluga nege kroz inovativne centre za podršku u zajednici". Todorović ističe da su ljudi sa demencijom pod velikim rizikom od društvene marginalizacije i zlostavljanja, pa usluge u okviru projekta obuhvataju i kućne posete, ali i pružanje podrške kroz jednostavne aktivnosti i preventivne mere.
Četrdeset volontera posećivaće približno 40 osoba sa kognitivnim poremećajima ili demencijom u Somboru i Pirotu, gde se program trenutno sprovodi. Oni će pružati i podršku neformalnim negovateljima koji žive sa starijima. Inovativni deo projekta su kognitivne vežbe.
- Obučeni volonteri posećivaće ih najmanje jednom nedeljno i pored psihosocijalne i praktične podrške imaće redovne kognitivne vežbe na tabletima - kaže Todorović. - Koristiće poseban softverski paket, kreiran na Istraživačkom institutu Joaneum iz Austrije. Sa svakim korisnikom će osoblje Centra pre i posle intervencije raditi merenje korišćenjem upitnika mini mental (MMSE) i skale opšte depresije (GDS).
Kako objašnjava naša sagovornica, vežbama će se stimulisati postojeći mentalni kapaciteti da bi se usporio razvoj bolesti, a osobe sa kojima se radi imaće aktivnost koja će ih okupirati, zabaviti i pružiti im socijalni kontakt.
- Kognitivnim vežbama na tabletima promovisaćemo percepciju, raditi na poboljšanju koncentracije i pažnje, promovisanju asocijativnog mišljenja. Cilj je poboljšanje kratkoročne i dugoročne memorije, unapređenje jezičkih veština, promovisanje logičkog mišljenja i rešavanja problema, podsticanje kreativnosti i mašte, povećanje opsega pokreta. Vežbe se sastoje iz različitih delova: slika, pronalaženja razlika na slikama, sastavljanja pazli, praćenja brojeva, postavljanje brojeva po redosledu, rešavanja problema i ponavljanje pesama - navodi naša sagovornica.
Ovakvim redovnim vežbama može se odložiti progresija bolesti, jer se stimulišu moždane funkcije koje su još dostupne. Program je dizajniran da motiviše ljude da budu mentalno i motorički aktivni, stimuliše mentalne procese i stvaraju se nove veze u mozgu.
Todorovoć, takođe, ističe da svaka osoba sa dijagnozom Alchajmerove bolesti ili srodnog poremećaja mora da bude obaveštena o dijagnozi i dobija odgovarajuću, kontinuiranu medicinsku negu. Zaslužuje i da bude produktivna u radu i rekreaciji onoliko dugo koliko je to moguće, da bude tretirana kao odrasla osoba, a ne kao dete, i da se njene emocije, kada ih izražava, primaju sa ozbiljnošću.
- Ne bi trebalo da prima psihotropske lekove ako je to ikako moguće, treba da živi u bezbednom i predvidivom okruženju da svaki dan može da ispuni smislenim aktivnostima, da redovno provodi vreme napolju, da ima fizički kontakt, uključujući zagrljaje i držanje za ruke, da bude u društvu onih koji poznaju njenu životnu priču, uključujući njene kulturne i verske tradicije, da se o njoj staraju osobe dobro obučene za negu dementnih - ističe naša sagovornica.
Istraživanje sindroma sagorevanja kod neformalnih negovatelja pokazalo je da intenzivnija nega, koja podrazumeva više časova nedeljno, može uzrokovati emocionalni stres, fizički zamor, ograničeno učešće u društvenom životu, smanjen apetit i poremećaje spavanja, kao i uvećan rizik od mortaliteta i mentalnih poremećaja.
NEGU PRUŽA UGLAVNOM PORODICA
PREMA izvodima iz javnih politika koje objavljuje Evropski centar za istraživanja iz Beča, procena je da u EU približno 100 miliona ljudi pruža neformalnu negu i da 80 odsto pružene nege dolazi iz porodice. Zvanični podaci o broju neformalnih negovatelja u Srbiji ne postoje, a procene se mogu uraditi na osnovu broja korisnika prava na novčana davanja za pomoć i negu drugog lica u sistemu PIO fonda i u sistemu socijalne zaštite. On se kreće oko 78.000, što predstavlja oko 1,1 odsto ukupne populacije.
NEVEROVATAN SNIMAK IZ BEOGRADA: Veliko nevreme nosilo ljude po ulicama, ne mogu da se zaustave (VIDEO)
PRAVI potop nastao je sinoć na ulicama Beograda kada se na prestonicu sručilo veliko nevreme.
22. 05. 2024. u 12:40
BIVŠI DRŽAVNI SEKRETAR NEMAČKE O REZOLUCIJI: Pa mi smo bombardovali Srbe uranijumom, zašto se pitanje genocida ne pokrene protiv država NATO?
NEKADAŠNjI državni sekretar Ministarstva odbrane Nemačke i potpredsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Vili Vimer, ocenio je da insistiranje Nemačke na rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN ostavlja gorak ukus.
22. 05. 2024. u 13:58
KO JE CRVENI KOMANDANT? Jedini Srbin general Crvene armije - Lenjin mu bio zahvalan, stradao od Staljinove ruke (FOTO)
ISTORIJA Sovjetskog Saveza, svetske supersile 20. veka, upamtila je brojne heroje, borce, oficire koji su svojim junaštvom i rezultatima zadivili svet. U periodu kada se SSSR tek stvarao i uzdizao, značajan pomena bio je i doprinos jednog Srbina, Danila Srdića (1896-1937), prvog i jedinog Srbina koji je bio general Crvene armije. Ovo je njegova priča.
20. 05. 2024. u 11:53
Komentari (0)