NASILJE PREKO INTERNETA SVE PRISUTNIJE: Istraživanja pokazuju da raste broj zlostavljanja u virtuelnom svetu

Vojislava Crnjanski Spasojević

30. 11. 2021. u 14:35

PODACI o zastupljenosti seksualnog nasilja nad devojčicama i devojkama nisu iznenađujući jer je nasilje sveprisutno, a rast se posebno beleži u virtuelnom svetu.

НАСИЉЕ ПРЕКО ИНТЕРНЕТА СВЕ ПРИСУТНИЈЕ: Истраживања показују да расте број злостављања у виртуелном свету

Medija centar

Ovako je rezultate istraživanja koje su nedavno sprovela udruženja "Mame su zakon" i "Putevi edukacije", a koji su danas i zvanično predstavljeni javnosti, prokomentarisao Milan Aleksić iz organizacije "Atina".

Prema ovom istraživanju, svaka peta devojčica između 13 i 19 godina imala je iskustvo sa seksualnim nasiljem, dok u uzrastu 15-18 godina brojke rastu, pa je u pitanju svaka treća. Kod ispitanica sa 19 godina učestalost se povećava na 54,17 odsto.

INVALIDI NAROČITO UGROŽENI

KOD žena je trostruko veći rizik od fizičkog i seksualnog nasilja, a posebno su ugrožene one sa invaliditetom, sa sela i Romkinje, rekla je Ljupka Mihajlovska, direktor Centra za studente sa hendikepom. Napomenula je i da je kazna za obljubu nad nemoćnim licem tek nedavno izjednačena sa kaznom za silovanje i dodala problem iz prakse:

- Usluge podrške ženama sa invaliditetom teško su dostupne, pa kada policija privede nasilnika na 48 sati, žena ostaje sama, ni do toaleta nema ko da je odvede!

Od onih koje su preživele nasilje, 69,56 odsto doživelo je seksualno uznemiravanje, 63,77 odsto psihičko/fizičko nasilje od strane partnera ili drugih osoba, 52,66 odsto devojaka je bilo uhođeno, 15,45 odsto je seksualno zlostavljao partner ili druga osoba. Naročito zabrinjava činjenica da polovina nije potražila pomoć. Procenat onih koji su se obratili zvaničnim institucijama ne prelazi tri!

Istraživače, prema rečima Tatjane Macure iz udruženja "Mame su zakon", brine i podatak da je 12,8 odsto anketiranih smatra da žene dozvoljavaju da im se dogodi intimno partnersko nasilje jer ne napuštaju agresivne partnere, dok 4,6 odsto njih smatra da žrtva često sama izaziva batine.

Aleksić posebno apostrofira porast nasilja u digitalnom svetu:

- Više od 40 odsto žrtava trgovine ljudima bilo je pre toga izloženo digitalnom zlostavljanju od poznatih lica. Vrbovanje koje se završava seksualnom ili radnom eksploatacijom, ili prinudom na prosjačenje, vrši se preko globalnih mreža. Poslednjih godina pojavili su se novi oblici digitalnog nasilja, kojih nema u našem zakonodavstvu i o tome bi trebalo razmisliti. To su: osvetnička pornografija, sajber buling (sajber zlostavljanje u najširem smislu), doksing (prikupljanje ličnih podataka i njihovo tendenciozno objavljivanje na platformama), hakovanje (neovlašćen pristup nečijem nalogu i podacima), sajber stoking (digitalno proganjanje) ...

Istraživanja su pokazala i da je 45 odsto digitalnih zlostavljača poznato žrtvi, 23 odsto su članovi porodice, 18 odsto partneri, a samo devet odsto su nepoznate osobe.

- Naročito je zastrašujuće to što žrtva nema kontrolu nad objavljenim sadržajem, koji bezbroj puta može biti podeljen. Praktično je neuništiv i to otežava žrtvin oporavak. Digitalno nasilje ostavlja ozbiljne psihičke posledice i pitanje je kada će preći u fizičko zlostavljanje - upozorava Aleksić.

Prema rečima Aleksandre Krstić-Jović iz "Puteva edukacije", škole imaju Pravilnik o protokolu o postupanju u slučajevima zlostavljanja i zanemarivanja, koji definiše postupanje, ali se on najčešće primenjuje kada je u pitanju vršnjačko nasilje, dok je seksualno i dalje tabu tema.  

- Deca ne znaju kome mogu da se obrate. Praksa je pokazala da u porodicama u kojima se otvoreno govori o seksualnosti, deca kasnije stupaju u seksualne odnose jer nemaju potrebu da istražuju, već to čine kada osete potrebu u partnerskom odnosu. Takođe su ređe žrtve seksualnog nasilja - kaže Krstić-Jović.

Podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da svaka treća žena doživi neki oblik seksualnog nasilja u životu, od čega trećina već od 15- godine, dok jedna od 10 žena iskusi i digitalno nasilje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

RUSIJA HITNO ODREAGOVALA: Najnovija situacija vezana za Olimpijske igre Pariz 2024 izazvala reakciju Kremlja