FELJTON - VLADIMIR DEDIJER SUMNJA U TITOV PRAVI IDENTITET: Milan Žeželj, kao komandant Garde, dobijao je informacije iz "poverljivih izvora"

Miladin Mića Adamović

19. 08. 2023. u 18:00

DA TITO nije pravi Josip Broz posumnjao je i njegov lični biograf Vladimir Dedijer koji je, inače, imao sva ovlašćenja CK SKJ da, koristeći svu raspoloživu predratnu, ratnu i posleratnu građu, koju mu je CK Partije stavio na raspolaganje - kao nove priloge za Titovu biografiju - pokušao da pruži objektivnu i tačnu sliku o čoveku koji je 40 godina vladao narodima i narodnostima Jugoslavije i gotovo isto toliko godina bio na čelu jugoslovenskih komunista koje je poveo u rat, neke "vratio kući" bez ijedne ratne ogrebotine, a druge, koji su se na razne načine i pod različitim okolnostima rastali od života na ratnim poprištima, da posmrtno budu proglašeni narodnim herojima...

ФЕЉТОН - ВЛАДИМИР ДЕДИЈЕР СУМЊА У ТИТОВ ПРАВИ ИДЕНТИТЕТ: Милан Жежељ, као командант Гарде, добијао је информације из поверљивих извора

POVERLjIVOST Koča Popović, Tito i Vladimir Dedijer, Foto Arhiv Jugoslavije

Dedijer se 13. oktobra 1980. godine, samo pet meseci posle Titove smrti, hitnim, preporučenim pismom sa zaglavljem Redakcije izdanja Novi prilozi za biografiju Josipa Broza, sa adrese u Istri obraća general-pukovniku Milanu Žeželju, Brozovom komandantu Garde i glavnom ađutantu od 1944. do 1962. godine, sa molbom da mu, između ostalog, odgovori i na nekoliko pitanja koja su se ticala i Titovog identiteta. U stvari, Dedijer se s razlogom obratio generalu Žeželju jer je Brozov komandant Garde od svih vojnih komandanata bio "najbliži" i najuže sa Titom, sa kojim je, inače, često razgovarao o svemu i svačemu pa i o Titovoj "porodičnoj anamnezi".

Dok je ratovao i komandovao 13. proleterskom brigadom, Žeželj nije ni čuo za Tita.

- Prvi put sam saznao za Tita na partijskom kursu 1941. godine - pričao je Žeželj ovom autoru. - Tada nam je rečeno da je on naš vrhovni komandant i generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije. Ali, nisam znao ni ko je, ni kako izgleda, jer ga niko od naših nikada nije ni video. Nagađalo se da je neki Rus (Lebedev, prim. aut.), ali ko je zaista Tito i kako izgleda, saznao sam pouzdano posle bitaka kod Turkovića dvorca, u blizini Krašića, rodnog mesta Alojzija Stepinca, gde smo vodili danonoćne borbe da celu teritoriju Žumberka stavimo pod našu kontrolu.

PREMA kazivanju generala Žeželja, njegovih 25 kurira za vezu sa Zagrebom, negde između Samobora i Jastrebarskog, uhvatili su sumnjivog čoveka koji je tvrdio da je Titov brat - Štef Broz.

- Nisam mu poverovao da je Titov brat ni kada je, da bi mi to dokazao, pocepao postavu kaputa i izvadio jednu fotografiju. Pošto su u mojoj jedinici već bili Brozovi, a osumnjičeni je kao dokaz imao svoju sliku sa Titom, Vlada, Branko i Štefica Broz odmah su na slici prepoznali Štefa i Tita - prisećao se Žeželj. - Kasnije sam molio Štefa da mi pokloni svoju fotografiju sa Titom, ali nije hteo ni da čuje... Tita sam video na slici, ali poželeo sam i da ga lično upoznam i sa njim razgovaram.

Ta želja se budućem Titovom ađutantu i komandantu Garde ispunila u avgustu 1943. godine posle žestokih borbi sa Nemcima oko Travnika i Vlašića...

BROZOV partijski biograf Vladimir Dedijer znao je za ove događaje, ali ipak se nadao da će mu Žeželj otkriti još neki do tada nepoznati detalj ili pak neku novu priču o Brozovom identitetu, pa mu se zato obratio pismom pitajući ga da li mu je Tito, dok je punih 17 godina bio u njegovoj službi i to u najvažnijem i najkritičnijem periodu Brozove vladavine, pominjao odakle su došli njegovi preci u Zagorje i da li mu je Tito govorio o svom ocu Franji; svojoj braći, naročito o svom najstarijem bratu Martinu?

Dedijer je, takođe, pitao Žeželja da li je učestvovao u obnavljanju groba i podizanju spomenika njegovoj majci Mariji i ocu Franji na Kupincu, kao i da li mu je "drug Stari govorio o čistkama u Moskvi, kako je on onda sačuvao glavu kad je bio optužen da je trockista zbog prevoda IV glave Istorije SKPb (Sovjetske Komunističke Partije boljševika)? Da li mu je tu samo pomagao Ivan Karaivanov ili još i neko drugi"?

ŽEŽELj je, naravno, mnogo toga, čak isuviše znao o Titu, zahvaljujući informcijama koje je, kao komandant Garde, dobijao iz raznih "poverljivih izvora". Tako, recimo, u fascikli u kojoj je čuvao duplikat odgovora Vladimiru Dedijeru, nalazili su se i zapisnici sa saslušanja gotovo cele Uprave Kaznenog zavoda u Lepoglavi Borivoja Spasojevića, zamenika upravnika; Boška Đ. Kostića, učitelja Kaznenog zavoda; lekara dr Otona Šantela i Maksimilijana Bohačeka, upravnika Kaznenog zavoda u Lepoglavi. Njih je u prostoriji Uprave Zavoda u Lepoglavi, po naredbi ministra pravde Kraljevine Jugoslavije, lično saslušavao izaslanik ministra pravde N. Miljković, između ostalog i zato što je "komunističkim robijašima, Josipu Brozu i Moši Pijade, za razliku od ostalih zatvorenika koji su morali da se pridržavaju strogih zatvorskih pravila i reda, bilo omogućeno da se baškare i uživaju u privilegijama i to unutar i van zatvorskih zidina".

Ova dragocena dokumenta mogla su svojevremeno Titovim ratnim i partijskim drugovima da pruže nešto drugačiju i potpuniju sliku o Brozu, odnosno, da njegov "lik i delo osvetle iz još nekih uglova" Međutim, ova dokumenta su bila "pod ključem" u arhivi njegovog "anđela čuvara" i do sada nisu ugledala svetlost dana, ne bar u integralnoj formi, koja kao pod reflektorima osvetljava "naličje istorije". Tako, recimo, zamenik upravnika Kaznenog zavoda u Lepoglavi, Borivoje Spasojević, prvi je 23. aprila 1932. godine saslušavan o događajima koji su naterali ministra pravde Kraljevine Jugoslavije da pošalje svog specijalnog izaslanika da ispita čitav slučaj koji su "zamesila dvojica komunističkih robijaša" - Broz i Pijade.

- Ja sam stupio na dužnost 24. januara prošle godine kada je u Zavodu bilo 50 osuđenika komunista - izjavio je Spasojević, dodajući da ih je "u zajedničkoj sobi nove zgrade Zavoda bilo devet, a u staroj ostali. - Moša Pijade i Josip Broz radili su u električnoj centrali, s tim što je Broz imao punu slobodu kretanja u i van Zavoda, a Pijade samo u električnoj centrali i dvorištu Zavoda. Ostali osuđenici komunisti bili su raspoređeni u knjigoveznici, kod Penkala, a ostali nisu radili ništa već su sedeli u bioskopskoj sali.

Spasojević je zatim izjavio specijalnom izaslaniku ministra pravde Kraljevine Jugoslavije da je u proleće 1931. godine "izbio zajednički štrajk (glađu) komunista i kriminalaca" zato što je jedan osuđenik-komunista bio kažnjen takozvanim tamnim zatvorom, odnosno, "samicom" u kojoj nije bilo moguće razlikovati dan od noći.

- Štrajk je izbio najpre u staroj, a zatim i u novoj zgradi - nastavio je zamenik upravnika Kaznenog zavoda. - Josip Broz se pojavio kao posrednik između upravnika Zavoda gospodina (Maksimilijana) Bohačeka i štrajkača. Osuđenik-komunista Broz zatim je došao u novu zgradu i štrajkačima saopštio da je upravnik prihvatio njihove zahteve i da mogu primiti hranu. Na to su oni svipovikali "Živeo Broz!", tako da je cela zgrada koja je vrlo akustična, ječala od uzvika.

KO JE DOVEO JOVANKU

JEDNO od pitanja koje je Vladimir Dedijer postavio Brozovom čuvaru "ključeva" raznih zagonetki - "alfi" i "omegi" mnogih Brozovih predratnih, ratnih i posleratnih tajni, bilo je:

"Da li je Jovanka Budisavljević bila u Tvojoj jedinici i jesi li je Ti preporučio da dođe na rad kod druga Tita?" Na kraju pisma poznati istoričar i jedan od prvih disidenata u Titovo Jugoslaviji, moli Milana "razmisli o ovim pitanjima te da mu, ako stigne, pismeno odgovori šta sve zna o ovome."

SUTRA: SPECIJALNE PRIVILEGIJE ZA ANTIDRŽAVNE ELEMENTE

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

NJEGOVA SMRT SLOMILA GLUMCA: U suzama svaki dan, plače od maja - pokazao kako na mobilnom čuva njegovu sliku (VIDEO)