ZA SAT PRITISAK DA SE SPUSTI ZA 20 ODSTO: Doktorka Šehić o hipertenziji
KADA su vrednosti krvnog pritiska visoke i pored uzete propisane terapije ne može da se kaže da je reč o hipertenzivnoj krizi. Ovaj stručni termin se upotrebljava isključivo za životno ugrožavajuće stanje, i u tom slučaju nije bitna vrednost izmerenog povišenog arterijskog krvnog pritiska, koliko brzina nastajanja istog, kao i obimnost simptoma kojim se ukazuje na ugroženost ciljnih organa.
Privatna arhiva
Ovo u intervjuu za "Novosti" kaže dr Radmila Šehić, koja je 40 godina radila u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu:
- Dakle, reč je po život opasnom stanju, koje je praćeno "bogatom" kliničkom slikom i brojnim tegobama. Hipertenzivne krize u većini proizađu iz sekundarne hipertenzije zbog brutalnog pogoršanja osnovnog oboljenja, zatim kod naizgled zdravih ljudi koji su pod snažnim stresom, a pritom su imali neuredan način života, odnosno pušači su, gojazni su, nedovoljno se kreću, koriste stimulativna sredstva...
Šta je, onda, sekundarna hipertenzija?
- Hipertenzija je stanje trajno povišenog krvnog pritiska. To znači da je gornji (sistolni) pritisak iznad 140 mm Hg, a donji (dijastolni) pritisak iznad 90 mm Hg. U 90 odsto slučajeva povišen krvni pritisak nastaje iz nepoznatog razloga, dugo je bez tegoba, i tek se slučajnim pregledima konstatuje. Zbog nemogućnosti utvrđivanja porekla, naziva se primarnom hipertenzijom. Drugi tip povišenog krvnog pritiska koji se javlja kod 10 odsto pacijenata je sekundarna hipertenzija, gde je poznato poreklo ovog stanja. Najčešće se dijagnostikuju bolesti bubrega i njihovih krvnih sudova, endokrine bolesti, zatim bolesti srca i krvnih sudova miokarda, oboljenja centralnog nervnog sistema, koja su uzrok pojave hipertenzije.
Da li se nekada desi da hipertenzivna kriza upravo ukaže da pacijent ima neku od ovih bolesti?
- Da, dešava se da je hipertenzivna kriza prvi signal oštećenja ciljnih organa dugotrajnim, neregistrovanim visokim krvnim pritiskom koji je uvod u trajniji problem, ali je to ređa opcija.
Koji su simptomi hipertenzivne krize?
- U kliničkoj slici prednjače bol u grudima sa progresijom u vrat i vilicu (kod opterećenja srca), potiljačna glavobolja, mučnina, dezorijentisanost pa i gubitak svesti, poremećaj u vidnom polju, poremećaj bubrežne filtracije i zastoj u mokrenju. Dovođenje pritiska unutar 24 do 48 sati u regularne vrednosti se smatra prevaziđenim problemom, ali je važan detaljniji dijagnostički postupak nakon svega.
Kako se leči hipertenzivna kriza?
- Hipertenzivna kriza zahteva hitan tretman jer je po život opasno stanje. To podrazumeva zbrinjavanje u jedinicama intenzivne nege i to postupnom terapijom venskim putem. U prvih sat vremena titriranim dozama medikamenata se pritisak spušta na 20 odsto od prvobitno registrovanog. Naglim snižavanjem pritiska može da dođe do slabe ishranjenosti organa i tkiva, pa time i pogoršanja već dovoljno teškog stanja.
Zbog čega dolazi do hipertenzivne krize?
- Razlozi su individualni. Nije svako ko ima stresnu situaciju, neko organsko oboljenje, ili dugotrajnu arterijsku hipertenziju, kandidat za pojavu hipertenzivne krize. Smatra se, ipak, da je neuredan način života počev od neumerenog jela, slabe aktivnosti, izloženosti psihičkim i fizičkim naporima, prekomerno konzumiranje nikotina, iritativnih sredstava, psihostimulatora, okidač ako pritom ima naznake narušenog zdravlja u smislu povremeno registrovanog povišenog pritiska koji je u lečenju zapostavljen. Još se utvrđuje značaj poremećene periferne cirkulacije i naglo oslobađanje vazokonstriktora koji skupljaju krvne sudove na periferiji i regrutuju iznenada veliku količinu krvi ka ciljnim organima, ugrožavajući ih. Slično naglom ulasku pregrejanog tela u hladnu vodu.
Hipotenziju lakše zbrinjavamo
- Nizak pritisak ili hipotenzija podrazumeva pad pritiska ispod vrednosti od 90/60 mm Hg. Dešavaju se obrušavanja pritiska kod panično uzimanih lekova za saniranje visokog pritiska, drugi razlog su vremenski uslovi i visoka temperatura vazduha. Tada se šire krvni sudovi na periferiji i nedovoljno kiseonika putem krvi dospeva u vitalne centre. Hipotenzije se lakše zbrinjavaju i nisu po život opasna stanja, osim ako ne nastaju kao posledica oboljenja značajnih organa, na primer u stanju infarkta miokarda.
Preporučujemo
OD LUPANjA SRCA, DO GLAVOBOLjE: Prepoznajte znake anemije na vreme
11. 03. 2026. u 07:00
VELIKI USPEH FARMACEUTA: Odboren je prvi lek na svetu za lečenje Parkinsonove bolesti
10. 03. 2026. u 23:33
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
GORI AMERIČKI NOSAČ AVIONA: Hitno se oglasila Centralna komanda SAD
DANAS je na američkom nosaču aviona USS Gerald R. Ford (CVN-78) izbio požar, koji je u međuvremenu ugašen.
12. 03. 2026. u 16:38
IRANCI TVRDE - NETANJAHU JE UBIJEN: Šta se desilo Bibiju? Prvi put od početka rata i "Iranci izađite na ulice"
SPEKULACIJE o navodnoj smrti izraelskog premijera Benjamina Netanijahua pojavile su se juče na društvenim mrežama, a preneo ih je hebrejski veb-sajt iranske novinske agencije Tasnim. Šta se s njim dogodilo - odgovor je stigao dan kasnije. Živ je i zdrav i kako poručuje na prvoj konferenciji od početka rata - spreman je da borbe privede kraju.
12. 03. 2026. u 22:29 >> 22:37
Komentari (0)