OD TESTA ZA RANU TRUDNOĆU, DO SENZORA U PROTEZAMA: Ovo su Top 10 medicinskih otkrića u 2023. godini

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

14. 01. 2024. u 23:50

SVET u kome živimo daleko je od idealnog mesta, jer bez obzira na tehnološki napredak koji je postignut i dalje se dešavaju ratni sukobi, deca umiru od gladi i siromaštva.

ОД ТЕСТА ЗА РАНУ ТРУДНОЋУ, ДО СЕНЗОРА У ПРОТЕЗАМА: Ово су Топ 10 медицинских открића у 2023. години

Foto Shutterstock

Ipak, ohrabruje činjenica da u moru nezadovoljstva i loših vesti, možemo da budemo zahvalni na svim otkrićima i dostignućima koja nam omogućavaju da živimo neuporedivo bolje i lakše nego pre nekoliko vekova, decenija ili čak godina. U tim dostignućima najznačajnije mesto imaju ona medicinska.

Mnoge bolesti koje su nekada bile "smrtna presuda" i neumoljivo odnosile na hiljade ljudskih života svakodnevno, danas su izlečive. Pored toga, dijagnostika je na potpuno novom nivou, a poznato je da rano prepoznavanje i tretiranje simptoma teških bolesti u velikoj meri utiče na prognozu.

Ovo je 10 najvažnijih dostignuća u medicini koja su obeležila ovu 2023. godinu.

 

1. Test u ranoj trudnoći

Odavno je poznato koliki je značaj prenatalnog testiranja, i koliko je njegovom primenom sprečeno loših ishoda trudnoće. Zato se metode koje se primenjuju u ovu svrhu sve više i više usavršavaju. Naučnici su konačno uspeli da samo koristeći uzorak krvi majke, dakle potpuno neinvazivno, naprave test sa skraćenicom NIFTY koji otkriva hromozomske abnormalnosti kod fetusa već u 10. nedelji trudnoće! Test takođe može da otkrije pol i krvnu grupu bebe, kao i da predstavlja skrining za nasledne bolesti kao što su cistična fibroza i spinalna mišićna atrofija.

Foto: Shutterstock

2. Prva terapija za srpaste ćelije

U januaru 2023. godine američka Administracija za hranu i lekove (FDA) odobrila je prvu terapiju sa uređivanjem gena za bolest srpastih ćelija i beta talasemiju - dva nasledna oboljenja krvi koja izazivaju tešku anemiju i oštećenje organa. Terapija koristi CRISPR tehnologiju za manipulaciju matičnim ćelijama pacijenta, čime se sprečava abnormalno stvaranje srpa ili zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca. Terapija je pokazala dobre rezultate u kliničkim ispitivanjima, pri čemu su neki pacijenti postigli potpunu remisiju simptoma.

3. Izvlačenje ugruška iz mozga

Još jedno odobrenje FDA u 2023. obećava mnogo - u pitanju je uređaj neurovaskularni stent retriver, koji može da uklanja krvne ugruške iz mozga kod pacijenata koji pate od ishemijskog moždanog udara prouzrokovanog začepljenom arterijom. Uređaj nazvan Solitaire X je tanka žica sa vrhom u obliku mrežice, koja se umeće kroz mali rez u preponi, i vodi do ugruška koji se može uhvatiti i izvući. Uređaj je pokazao superiorne rezultate u poređenju sa standardnim lekovima za uništavanje ugrušaka, sa više pacijenata koji su postigli funkcionalnu nezavisnost i manje invaliditeta 90 dana nakon moždanog udara. Evropska agencija za lekove (EMA) ga je označila kao revolucionaran.

4. Marker za 50 vrsta raka

Tema koja uvek izaziva uzbuđenje i veliko interesovanje je rano otkrivanje karcinoma. U septembru 2023. godine biotehnološka kompanija "Gral" pokrenula je novi test krvi za otkrivanje raka. Test nazvan Galleri meri nivoe više stotina proteinskih biomarkera, koji su povezani sa različitim vrstama karcinoma. Test može otkriti preko 50 vrsta raka, uključujući i neke koje je teško dijagnostikovati u ranim fazama, kao što su rak pankreasa, jajnika i jetre. Takođe može ukazati i na tkivo porekla raka, što pomaže u primeni daljih dijagnostičkih testova i opcija lečenja.

Foto: Shutterstock

5. Flaster meri glukozu u krvi

Praćenje nivoa šećera u krvi kod dijabetičara ubuduće će biti neinvazivno. Razvijen je, naime, novi uređaj koji meri glukozu u krvi bez vađenja krvi, koristeći mali flaster koji se lepi za kožu. Flaster emituje radio-talase koji prodiru u kožu i reflektuju se od molekula glukoze. Uređaj šalje očitavanja aplikaciji na smart telefonu ili satu, koji upozoravaju pacijenta ako je nivo glukoze previsok ili prenizak.

6. Senzori na protezama

U ovoj godini razvijena je i potpuno nova tehnologija koja može da vrati osećaj dodira i propriocepciju (svest o sopstvenom položaju tela i pokreta) osobama sa amputacijom koje koriste protetske udove. Tehnologija podrazumeva implantaciju elektroda u nerve koji se povezuju sa nedostajućim ekstremitetom, i njihovo bežično povezivanje sa senzorima na protezi, koji zatim stimulišu nerve u skladu sa pritiskom i kretanjem proteze. Sistem nastao na Stenford univerzitetu omogućava korisniku da oseti senzacije kao što su dodir, pritisak, temperatura i bol.

 

Foto: Profimedia

 

7. Nova klasa antibiotika

Istraživači koji rade na University of California, Irvine dizajnirali su novu klasu antibiotika koji pokazuju obećavajuće rezultate u lečenju MRSA (rezistentni tip bakterije stafilokok), pneumonije i tuberkuloza. Tim je osmislio laku sintezu analoga teiksobaktina, uključujući novu klasu derivata teiksobaktina koji obećavaju protiv gram-pozitivnih bakterija. Novi antibiotski modaliteti kao što je ovaj ključni su u smanjenju opterećenja zdravstvene industrije zbog rezistencije na antibiotike, koja košta oko 55 milijardi dolara godišnje zbog produženog prijema u bolnicu i potrebe za sekundarnim tretmanima.

 

8. Uređaj povećava vidljivost vena

Milijardu kanila se ubacuje svake godine širom sveta i zamenjuje svaka 72 sata kako bi se smanjio rizik od infekcije. Umetanje predstavlja izazove, sa prosečnom stopom uspeha od 2,58 pokušaja. Često pacijenti kojima je to najpotrebnije - sa traumom, stariji ili deca - imaju teže pristupačne vene. Kada se ne pronađe pristup, lekar će možda morati da koristi ultrazvuk za pristup venama na vratu. Ovo je rizično, bolno i skupo. Kao rešenje za poteškoće koje se vide u venepunkciji i naporima kanulacije, tim naučnika sa University of Huddersfield kreirao je uređaj koji povećava veličinu, vidljivost i palpabilnost ciljnih vena u roku od 30 sekundi. Oni su spojeni u lokalni flaster dizajniran da se pridržava uobičajenih mesta za intravenski pristup. Ovaj jeftin i praktičan pronalazak će smanjiti troškove neuspešnih pokušaja, smanjiti rizik od infekcije i poboljšati negu pacijenata, a da pritom ne zahteva nikakvu obuku za rad.

Foto: Depositphotos

 

9. Vazdušna zavesa protiv virusa

Rutinske medicinske procedure za one koji pate od virusnih infekcija često zahtevaju blisku blizinu pacijenta i zdravstvenih radnika. Ovo povećava verovatnoću izlaganja virusu, što predstavlja rizik za zdravstvenog radnika. Naučnici sa Nagoya University razvili su desktop uređaj koji proizvodi jedinstvenu "vazdušnu zavesu" za blokiranje aerosola. Ova metoda takođe koristi uređaj za inaktivaciju virusa koji zrači usisni vazduh pomoću UV zraka. Ova tehnologija smanjuje rizik od izlaganja virusu za pacijente i zdravstvene radnike tokom medicinskih procedura gde je teško održati dovoljnu distancu, kao što su medicinski intervjui, uzimanje uzoraka krvi i lečenje.

 

10. Veštačka inteligencija u terapiji

Jednu oblast, preciznije, pristup lečenju posebno treba istaći. Reč je o personalizovanim kliničkim ispitivanjima. Novi pristup koristi veštačku inteligenciju i velike podatke kako bi pacijente povezao sa za njih najprikladnijim tretmanom, a na osnovu njihovih genetskih, molekularnih i kliničkih profila. U martu 2023. godine konzorcijum vodećih centara za rak pokrenuo je inicijativu da ponudi personalizovana klinička ispitivanja za pacijente sa rakom na osnovu njihovog genomskog profila i istorije lečenja. Namera je da se upare pacijenti sa ciljanim terapijama za koje je najverovatnije da će delovati na njihov specifični tip raka, bez obzira na lokaciju tumora ili stadijum.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NIJE SVAKA MASAŽA DOBRA: Upozorenje stručnjaka - Oprez sa tretmanima ako imate neke od ovih tegoba