SEĆANJE NA PETRA LUBARDU Novinar mu postavio pitanje: "…a šta biste Vi, gospodine Lubarda, uradili za naše lepo Skoplje?" On dao jasan odgovor
KAO sećanje na Petra Lubardu, Fondacija koja nosi njegovo ime, a čije je sedište za Crnu Goru u Herceg Novom, obeležava od osnivanja 2005. godine 13. februar, datum kada je preminuo velikan jugoslovenskog i evropskog slikarstva 20. veka. Tim povodom iz Izraela ove godine piše predsednica Fondacije, Lubardina sestričina Đina Lazar.
Foto: V.V. arhiva
- Ove godine sam izabrala da vam ispričam o Petru Lubardi kao čoveku, čoveku koji je voleo ljude, osećajnom, empatičnom i humanom. Tragedija koja se desila pre nekoliko dana u Turskoj i u Siriji vraća me na istu takvu tragediju u Skoplju 1963. godine, kada je jak zemljotres razrušio taj lepi grad, a bilo je hiljade izgubljenih i ugroženih života.
To julsko veče u Nišu bila je održana Lubardina izložba. On je tada imao oko 56 godina i bio u punoj slikarskoj snazi. Kao što je uobičajeno novinari su prisustvovali izložbi, a jedan od njih je Petru postavio pitanje o zemljotresu:
"…a šta biste Vi, gospodine Lubarda, uradili za naše lepo Skoplje?"
Lubarda nije izbegao odgovor nego blago odgovorio…
"Jedino što mogu to je - sve ovo." Raširio je ruke pokazujući postavku, od 54 dela. Kad je izložba završila, slike su spakovane, prenete u Skoplje kao znak solidarnosti sa ugroženim stanovnicima. Slike su sačuvane u Narodnom muzeju u Skoplju. Sve te slike 1. marta 2023. biće izložene u Narodnom muzeju, kao zajednički projekat Ambasade Crne Gore u Republici Severnoj Makedoniji, Ministarstva kulture Crne Gore, Muzeja savremene umetnosti i Ministarstva kulture Republike Severne Makedonije, a pod pokroviteljstvom predsednika Republike Severne Makedonije gospodina Steva Pendarovskog.
Sećanje na Lubardinu humanost pre šest decenija postaje pokazitelj "kulture sećanja" generalno, a time i sećanje na umetnika – čoveka i njegov humani i ljudski gest.
Još jedan veliki plemeniti potez je Lubardin poklon gradu Kragujevcu, ciklusa od 26 slika. Njih je Lubarda poklonio 1968. godine u znak sećanja na masakr počinjen u Drugom svetskom ratu u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine.
"DOSTA KRVI – DOSTA UBIJANjA" naziv je jedne slike i moto te postavke. Ona svedoči grozote rata, stradanja, patnje… svega što nosi rat. U dokumentu upućenom Spomen-parku Lubarda piše: "Ceneći velike žrtve koje su pale prilikom zločinačke odmazde nemačkih nacista 1941. u Kragujevcu – i kao umetnik saosećajući duboko sa patnjama koje su naši narodi podnosili vekovima, da bi im najzad bilo dopušteno da mirno žive na svojoj zemlji, i povodom tih saosećanja poklonio sam ovih 26 slika na temu kragujevačke tragedije".
Iza velikog umetnika je očigledno i veliki čovek u punom smislu te reči, čovek koji je delio milost, poštovanje, solidarnost za svako ljudsko biće. Zbog toga i možemo reći da je Petar Lubarda bio borac koji je to dokazao svojim ponašanjem i na svojim platnima, borac za bolji svet, piše Đina Lazar.
Petar Lubarda u Herceg Novom je učio, a potom bio osnivač i direktor čuvene Umetničke škole. U gradu su dve njegove biste, a Fondacija, u kojoj aktivno radi i Petrov bratanac, slikar Đuro Lubarda, redovno organizuje likovni konkurs za srednjoškolce sa Cetinja, iz Nikšića, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Podgorice i Danilovgrada. Plan je da ovaj program vremenom obuhvati i gradove kojima je Lubarda ostavio značajne donacije ili je u njima živeo, a među njima su Kragujevac, Beograd, Skoplje.
Uz Lubardina dela u Herceg Novom će biti obeleženo i Sretenje, Dan državnosti Srbije. Matica srpska Društvo članova u Crnoj Gori organizuje izložbu Ciklus slika „Kragujevac 1941”, Petra Lubarde. Na otvaranju će 15. februara u Dvorani Park govoriti kustos mr Nenad Ristović, šef galerije Mostovi Balkana i kustos izložbe, dr Nikola Govedarica kao i predsednica Matice srpske Društva članova u Crnoj Gori prof. dr Jelica Stojanović.
ODLUKA KOJA MOŽE DA PROMENI SVE: Rusija razmatra Trampovu ponudu
RUSKO ministarstvo spoljnih poslova, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, razmatra predlog američkog predsednika Donalda Trampa za pridruživanje Odboru za mir, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
09. 02. 2026. u 11:26
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
NAJVIŠI ČIN MONAŠTVA U PRAVOSLAVLjU: Ko su Shi monasi?
OVO postriženje naziva se „drugim krštenjem“, postrizavani se očišćuje od svih grehova i postaje "sin svetlosti“.
08. 02. 2026. u 09:25
Komentari (0)