Srpskim trgovinama gazduju dva “igrača“

D. Marinković

10. 10. 2014. u 22:15

Preuzimanjem slovenačkog „Merkatora“, u Srbiji promenjena „slika“ prehrambenog tržišta. Belgijski „Delez“ ima 369, a hrvatski „Agrokor“ 300 trgovina kod nas

NOVO ime - više cene. Ovom rečenicom mogu se objediniti komentari kupaca, nakon što su supermarketi „Rode“ promenili ime u „Idea“. Evidentno je da je poslednjih meseci došlo do rasta cena hrane na srpskom tržištu. To se poklapa i sa preuzimanjem „Rode“ i „Merkatora“ od strane „Agrokora“. Cene su „otišle“ posebno u delu svežeg mesa, delikatesa, mleka, jogurta, ribe, konzervirane hrane, vode. Sveže meso je poskupelo do 60 dinara po kilogramu, konzerve za prosečnih 20, mleko i jogurt od pet do 10 dinara...

Spajanjem trgovinskog lanca „Merkator“, hrvatski „Agrokor“ menja „sliku“ maloprodajnog tržišta Srbije. To znači da, uz belgijski „Delez“, imamo dva jaka maloprodajna „igrača“ na domaćem tržištu. „Agrokor“ nakon preuzimanja „Merkatora“ i „Rode“ u Srbiji zaostaje za belgijskim „Delezom“, koji poseduje „Maksi“ i „Tempo“. „Delez“ sada poseduje ukupno 369 objekata u Srbiji, a „Agrokor“ ima više od 300 trgovina. Od domaćih lanaca dominiraju novosadski „Univereksport“ sa 130 trgovina i DIS koji poseduje 16 velikih prodajnih objekata i još 400 franšizanata...

Na pitanje da li je taj skok cena posledica ukrupnjavanja trgovine, Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, kategorički to negira. Prema oceni ministra Ljajića, sporadično u pojedinačnim slučajevima svakako da ima rasta cena, ali zvanični podaci govore da smo u avgustu, u odnosu na jul ove godine, imali deflaciju, odnosno sniženje od 0,2 odsto. Na godišnjem nivou, gledano avgust ove godine u odnosu na avgust 2013, cene su povećane za 1,5 odsto, što je ispod projektovane inflacije za ovu godinu.

- Na tržištu ne treba očekivati cenovne poremećaje, a jedan od razloga svakako je i slaba kupovna moć - ističe za „Novosti“ Rasim Ljajić. - Generalno posmatrano, nema ekonomske logike da u postojećim uslovima dođe do poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Dolazak novih velikih trgovinskih lanaca jedini je način da se konkurencija na srpskom tržištu poveća.

MORALI DA PRODAJU RADNjE SAVET Komisije za zaštitu konkurencije Srbije odobrio je „Agrokoru“ kupovinu slovenačkog „Merkatora“ pod uslovom da „Agrokor“ ustupi ili proda 22 prodajna objekata u 15 gradova Srbije, ukupne prodajne kvadrature od oko 20.000 kvadratnih metara. Slično je bilo i na tržištu Hrvatske, gde najveći tržišni udeo od 30 odsto ima „Konzum“. Agencija za zaštitu tržišnog takmičenja Hrvatske je, da bi „Agrokor“ mogao da kupi „Merkator“, morao da proda ili da u zakup 96 prodavnica u Hrvatskoj. Pre svega, to se odnosilo na Zagreb i šire područje grada.

U Privrednoj komori Srbije kažu da je evidentno da je sve jača uloga trgovine, da nekoliko firmi na nacionalnalnom tržištu postaju lideri i u internacionalizaciji trgovine.

- To je zakoniti trend u Evropi, koji se i u Srbiji mora pratiti - kažu u Grupaciji za trgovinu PKS. - Najveće tržišno učešće u Srbiji su do sada imala tri trgovinska lanca, „Delez“ Srbija, „Merkator S“ i „Idea“, a sada dva. Nakon kupovine „Merkatora“ hrvatski koncern postaje jedan od najvećih igrača ne samo regiona, već i u maloprodaji Srbije. Te kompanije će zajedno ostvarivati gotovo sedam milijardi evra godišnjeg prihoda, zapošljavati više od 64.000 ljudi, od čega u Srbiji 24.000.

Posledice koncentracije maloprodajnog tržišta Srbije, procenjuju u PKS, najviše će osetiti mali trgovci, ali i brojni dobavljači koji ne mogu da izdrže zahteve velikih.

- Promena vlasnika neće bitnije promeniti strukturu našeg tržišta - smatra Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - Ništa se neće bitnije promeniti, struktura tržišta će ostati ista, i dalje nepovoljna.


RAZLIKE U CENAMA

VISOKE su razlike u cenama istog proizvoda u regionu. Tako pakovanje „vegete“ iz „Podravke“ najviše plaćaju Zagrepčani, koji u „Konzumu“ moraju da izdvoje 220 dinara, a isto pakovanje u „Idei“ ili „Maksiju“ u Beogradu može da se kupi gotovo upola cene. I „cedevita“ je za četvrtinu skuplja u Hrvatskoj, standardno pakovanje od 150 grama košta 160, a u Srbiji je ispod 120 dinara. Slična je situacija i sa vodom „jana“ od litar i po, koja je u našim radnjama od 39 do 49 dinara, a u tamošnjim oko 77. U hrvatskim radnjama povoljnije su jedino konzerve sardine i to za oko 10 odsto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (9)

Mirolav82

10.10.2014. 22:56

Moj kolega koji se bavi istim poslom u Hrvatskoj zaradjuje oko 900 eura dok ja jedva 30000 dinara pa nek se sa tim malo pozabave novinari, a ne samo kako je kod nas sve jeftinije. I jos bih vas zamolio, pogledajte u Nemackoj cene namirnica i uporedite ih sa Srpskim (plate ne treba ni pokusavati uporediti) pa upitajte naseg vajnog ministra Ljajica zasto su nam cene slicne ?I jos jedno pitanje za naseg ministra zasto je kod nas dizel skuplji nego u Grckoj?

Petar

10.10.2014. 22:59

Uporedite prosecne plate u Srbiji i Hrvatskoj, pa cete videti da je njima ta roba koju ste naveli ustvari jeftinija po njihov dzep nego sto je nama ovde.

Стефан

10.10.2014. 23:59

И сви они мимо устава у својим објектима користе латинично писмо а послују у Србији где је уставно писмо ћирилица.Држава наравно не реагује а они крше устав и дискриминишу цео један народ.Дали би Агрокор у било којој држави могао тако да се понаша?Али Србија изгледа да и није озбиљна држава већ банана република.Незнам шта ради уставни суд и зашто не реагује?

ACA

11.10.2014. 02:38

Ne mozete gledati Hrvate, oni imaju veci standard od nas...nije realno uporedjivati ih sa nasim bednim prosekom plata....Ministar Ljajic moze pricati sta hoce...al ovo dovodi samo do povecanja cena i u Idei i Rodi...nama treba konkurencija kao hleba!!!

miša

11.10.2014. 16:29

ZA vreme sankcija i tzv socijalizma je bila veća konkurencija i bolje tržište....tada je bio veći i proistpačniji izbor i domaća proizvodnja je bila šire zastupljena.........ovo sada je haos,i to će samo sebe pojesti i upropastti.........

4c

13.10.2014. 06:32

@miša - Tad nije bilo lesinara sa zapada,da im izvozimo sirovine,a oni to prerade,pa nam preprodaju po dosta vecim cjenama,a da ne pricam da tako zaposljavaju na hiljade svojih radnika,dok se nase firme preprodaju i gase.Krivac za to je prije svega (ne)srpska vlast i tajkuni koji po nalogu sa zapada unistavaju Srbiju za mrvice sa njihovog trzista.

Jovan

11.10.2014. 19:23

Zasto nema ćirilice na uputstvima deklaracijama, koliko znam to je pismo u Srbiji

Маја М.

12.10.2014. 17:34

@Jovan - Ћирилице нема јер се хрватском власнику Merkatora, Idee i Rode -Тодорићу тако више исплати а и због лабаве примене закона и нерада инспекцијских служби (боже, којој год се обратите, није надлежна).

daca

12.10.2014. 19:18

@Jovan - Ćirilice nema jer srpski Savet za zaštitu konkurencije u Srbiji radi za Hrvatsku i igra onako kako su ih platili. Sve što je srpsko - treba anulirati, uništiti , omalovažiti , a raditi za one koji bolje plate, pa neka je to i protiv svojih. Na žalost, sada će sve biti mnoooogo skuplje i neće imati prefiks ''srpsko''. Sram ih bilo . Treba izbegavati kupovinu kod takvih marketa, i ''Delhaze'' mi je zato bolji.

cc

29.01.2015. 19:29

@Jovan - O čemu vi pričate pa šiptari će nam pokupovati sve živo na jugu Srbije preko poltrona za sitne pare ali ne mari eto nas kod vas u Beograd pa rešavajte problem. Čist kapitalizam kako reče premijer, razumeo sam. Lepo je kad sve može da se kupi ali na ovim prostorima to znači ropstvo. Da li je to naš cilj. Nije sigurno, opametimo se na vreme. Našu robu možemo sami prodavati ne treba nam Todorić zna se kako se takvi sklanjaju sa tržišta, mi smo potrošači.