IN MEMORIAM: Zoran Manević (1937-2019)
12. 04. 2019. u 13:19
Posle duge bolesti, 4. aprila 2019. godine, preminuo je velikan srpske arhitekture, arhitekta i istoričar umetnosti dr Zoran Manević
Dr Zoran Manević
POSLE duge bolesti, 4. aprila 2019. godine, preminuo je velikan srpske arhitekture, arhitekta i istoričar umetnosti dr Zoran Manević. Završio je Arhitektonski fakultet u Beogradu 1961, magistrirao 1967. i doktorirao 1980. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je zaposlen u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda i bio upravnik Instituta za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Njegovo delo ostavilo je neizbrisiv, dubok trag i profilisalo istoriju srpske arhitekture u njenim najznačajnijim momentima.
Davne 1974. Zoran Manević je inicirao i zajedno sa grupom istomišljenika osnovao Salon arhitekture, prvu i najveću nacionalnu manifestaciju arhitekata i urbanista u Srbiji. Od osnivanja do danas, na Salonu su učestvovali svi najznačajniji srpski arhitekti i arhitektonski biroi, a u višedecenijskoj istoriji ove izložbe arhitekata moguće je sagledati istoriju srpske arhitekture. Nastavivši tradiciju Kluba arhitekata osnovanog 1923, osnovao je 1997. novi Klub arhitekata sa ciljem okupljanja neimara i pripadnika ostalih graditeljskih profesija, zastupanja njihovih interesa, proučavanja istorije arhitekture, prikupljanja i čuvanja istorijskih artefakata na polju arhitekture.
Osnivač je časopisa "Arhitektura", prvog i jedinog arhitektonskog glasila koje se bavilo ozbiljnom i nezavisnom arhitektonskom kritikom i esejistikom i informisalo čitaoce i društvo u celini o najnovijim događanjima na planu arhitekture. Od prvog broja iz 1998. godine do danas je objavljeno čak 209 brojeva u kojima se nalazi izvanredna i jedinstvena istorijska i dokumentaciona građa i gde je moguće pronaći opise svih značajnih događanja na planu srpske arhitekture.
Pročitajte još - DNEVNIK ZABLUDA: Salon na ivici
Zoran Manević je osnivač "Leksikona srpskih arhitekata", najobimnijeg imenika srpskih arhitekata aktivnih od početka XIX veka do danas. Prvi Leksikon objavljen je 1999, a od tada je doživeo nekoliko izdanja. U njemu je predstavio biografije i dela velikog broja poznatih stvaralaca, a sadržaj je godinama dopunjavao. Leksikon danas prati internet-
-prezentacija najznačajnijih srpskih arhitekata.
Na tradiciji prvog srpskog udruženja arhitekata iz 1890. godine, u cilju odbrane struke od neprestanog urušavanja, Manević je 2010. osnovao Asocijaciju srpskih arhitekata - ASA, prvo i do danas jedino nezavisno udruženje arhitekata - umetnika. Ovim činom, ukinuo je višedecenijsku mantru o arhitekturi kao inženjerskoj struci i ohrabrio arhitekte da se umetničkom delatnošću bave u okviru i pod zaštitom sopstvenog, autentično arhitektonskog udruženja. Prvenstvena uloga ove strukovne asocijacije usmerena je prema jačanju kulturnog aspekta arhitekture, zaštiti autorskih prava arhitekata i borbi za očuvanje novije nepokretne kulturne baštine na tlu Srbije.