Rupa u crkvenom džepu
29. 12. 2008. u 21:00
Zašto slikari konzervatori ove godine nisu otišli da kopiraju freske iz Gračanice - Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, umesto Narodnom muzeju, 31.938 evra uplatilo na račun Eparhije raško-prizrenske
U NARODNOM muzeju u Beogradu napravljen je ozbiljan trogodišnji projekat kopiranja fresaka i ikona sa Kosova i Metohije, za Galeriju fresaka. Novac iz budžeta za taj posao je odobren još prošle godine, ali radovi još nisu počeli. Problem je nastao zato što je Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, umesto Narodnom muzeju, 31.938 evra za prvu fazu radova uplatilo na račun Eparhije raško-prizrenske. Novac koji je trebalo da bude na računu Narodnog muzeja još početkom aprila, ali nije „legao“ ni danas. A, i neophodan blagoslov za početak radova eparhijskog vladike Artemija „kasni“!
- Narodni muzej je sa svoje strane uradio sve što je potrebno da se posao obavi i očekujemo da će projekat, iako sa zakašnjenjem, ipak biti realizovan - kaže, za „Novosti“, Tatjana Cvjetičanin, direktorka ove institucije. - Sredstva, kako je ugovorom regulisano, idu preko Eparhije i kada ona bude u mogućnosti da ih uplati, mi smo spremni da odmah pristupimo izvršenju ugovora.
Projektom, kojim rukovodi Bojan Popović, upravnik Galerije fresaka bilo je isplanirano da slikari prošlog leta odu u manastir Gračanicu, gde bi preslikali freske, čijih kopija nema u Galeriji. To su portreti kralja Milutina i njegove majke Jelene u monaškim odorama, cara Konstantina i carice Jelene, kao i pojedine figure svetitelja. Da je sve urađeno po planu, sada bismo imali prve kopije fresaka sa Kosmeta načinjene u novom milenijumu!
- Jasno je da postoji nesaradnja crkvene vlasti, službe zaštite i Galerije fresaka i to mora da se promeni. Jer, freskama na Kosovu i Metohiji preti opasnost da budu oštećene i uništene - ističe ugledni slikar-konzervator Zdenka Živković, koja je uradila veliki broj izvanrednih kopija naših srednjovekovnih fresaka.
- Ne samo nasilno, već i zato što su crkveni spomenici na Kosmetu u jako lošem stanju, krovovi prokišnjavaju, a vlaga je pogubna za živopis. U Galeriji fresaka se nalaze mnoge kopije fresaka, koje su u međuvremenu propale. Najvažnije je da se u Beogradu nađu kopije svih istorijskih kompozicija, ne može fotodokumentacija da zameni njihovu vrednost.
Nažalost, planovi Narodnog muzeja za kopiranje na Kosovu i Metohiji u naredne dve godine izgledaju kao daleka utopija, jer ni ovogodišnji nisu ostvareni! Ranije je dogovoreno da i iz novog budžeta Ministarstva za Kosovo i Metohiju za to bude odobreno 43.750 evra, a Muzej bi dobio 31.938 evra. Toliko je planirano i za 2010. godinu. S obzirom na ranije iskustvo, ako se taj novac ponovo uplati Eparhiji raško-prizrenskoj, pitanje je kada će „leći“ na račun Narodnog muzeja!
Ne zna se kada će Galerija fresaka dobiti nove kopije fresaka iz Dečana, niti iz teško stradale Bogorodice Ljeviške! Kako Galerija fresaka u svojim zbirkama nema ništa iz Velike Hoče, Mušnikova i Rečana, planirano je da se preslikaju njihove najznačajnije fresake i ikone. Zamišljeno je bilo i kopiranje već postojećih odlivaka, natpisa i skulptura, koje su u ratu nestali, poput Mušutišta i Rečana, kao i skulpture Banjske i Dečana.
U planu za narednu godinu bilo je da se nastavi preslikavanje fresaka iz Gračanice (koje nije ni počelo!), od apostola Mateja, freski iz ciklusa Menologoa, Prenosa moštiju Stefana Prvovenčanog u Carigrad do Uzdizanja časnog krsta. U to vreme trebalo je i da počnu radovi u Pećkoj patrijaršiji: kopiranje fresaka u oltaru crkve Bogorodice Odigitrije, gde su portret Svetog Save i ciklus Svetog Arsenija, kao i fresaka iz crkava Svetih apostola i Svetog Dimitrija.
- Fondove kopija fresaka treba svakako obnavljati - kaže mr Dragan Stanojević, slikar konzervator u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika. - Neophodno ih je dopunjavati svežim delima, pogotovo što u našoj zemlji i van nje neprekidno traže za izlaganje kopija fresaka sa Kosova i Metohije.
Zbirka Galerije fresaka ima 477 kopija fresaka, ikona, odlivaka skulpture iz naše južne pokrajine. Kao organizator ili suorganizator više izložbi, skrenula je pažnju na lepotu ovih dela. Na izložbi „Srbija zemlja fresaka“ koja je održana u Parlamentu Evrope u Strazburu, Parlamentu Koruške u Klagenfurtu, Beču, Ljubljani..., primetno je plasirana i neodvojiva celina prostora Kosova i Metohije.
NAJBOLJI DOKUMENTI
- GALERIJA fresaka je značajna ne samo što su u njoj kopije fresaka iz naših najznačajnijih manastira, nego što su ih radili naši najpoznatiji slikari. To su slikari koji imaju svoje mesto i u slikarstvu, i u kopistici - kaže Gordana Žunjić-Kusovac, dugogodišnji konzervator i restaurator Narodnog muzeja i profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti. - Šteta što galerija nije prostorno veća da bi i ono što se nalazi u depou bilo izloženo, pogotovu sada posle tragičnih događaja na Kosmetu. Kopije fresaka su najbolji dokument, koji oštećenjem ili uništenjem originala preuzimaju njegovu ulogu. One u najvećoj mogućoj meri prenose vrednost izgubljenog dela.