SPOMENICI

Милица Станојковић

20. 02. 2024. u 10:00

NADAHNUTA svojom "bogatom" istorijom i znamenitim ličnostima, "ponosita najdemokratskija država na Balkanu" tzv. Kosovo, za 16 godina svog postojanja, odala je priznanje mnogima koji su je zadužili.

СПОМЕНИЦИ

Foto: N.Skenderija

Priština se potrudila da najpre, zahvali svojim najvećim saveznicima, koji su joj udahnuli život na srpskim kostima, dajući joj zaleđinu da na temeljima otimanja tuđe zemlje i progona jednog naroda, sklepaju svoju tvorevinu.

Tako su redom nicali spomenici američkoj državnoj sekretarki Medlin Olbrajt u čast njenog doprinosa "oslobođanju Kosova". U bronzi je izliven Vilijem Voker, tvorac monstruozne laži da su u Račku ubijeni albanski civili, a ne teroristi OVK. Imaju i obeležje i auto-put koji se zove po Bilu Klintonu. Deo saobraćajnice od Gnjilana do Uroševca nazvan je po Bou Bajdenu, preminulom sinu aktuelnog predsednika SAD, koji je svojevremeno volontirao na Kosovu i Metohiji.

U međuvremenu, kultura sećanja je "sazrela", pa su na red došli i domaći "heroji". Obeležavajući nedavno samoproglašenu nezavisnost, u južnoj Mitrovici otkriven je spomenik "oca nacije" Adema Jašarija, a u Peći predsednika Ibrahima Rugove. Vrhunac ovog odavanja zasluga ipak je, bista aktuelnom premijeru tzv. Kosova Aljbinu Kurtiju, podignuta u selu Perane, u Podujevu. Na njoj je utisnuto Aljbin Kurti - poslednja nada.

Idejni tvorac je verovatno mislio na nadu koju je Kurti udahnuo srpskom narodu na KiM. Svakodnevnim zastrašivanjima, neosnovanim hapšenjima i tamničenjima, ukidanju dinara, plata i penzija, ulivajući im tako nadu da mogu da istraju na svojim vekovnim ognjištima. A u toj nadi, 13 odsto Srba u poslednjih godinu dana napustilo je KiM. Zasluge idu u za pucnjeve u srpsku decu na Badnji dan, skrnavljenje grobova, srpskih svetinja. Spisak je nepregledan.

I s obzirom na kratko postojanje ove narko-države, distance nema. Razrađena je praksa podizanja obeležja za života - dok zasluge "znamenitih" ne načne zub vremena ili dok ne završe u Hagu kao Hašim Tači zvani Zmija. Naravno, ako to dozvole njihovi bronzani ktitori s one strane Atlantika...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti