OPREZ! NIJE SVE ŠTO SELJAK ORGANSKA HRANA: Potrošačima često "podmeću" voće i povrće koje ne zadovoljava stroge kriterijume

J. Subin

19. 10. 2020. u 09:30

U SRBIJI je pod organskim proizvodima manje od jedan odsto poljoprivrednog zemljišta, što je u odnosu na mnoge druge evropske zemlje izuzetno malo.

ОПРЕЗ! НИЈЕ СВЕ ШТО СЕЉАК ОРГАНСКА ХРАНА: Потрошачима често подмећу воће и поврће које не задовољава строге критеријуме

Foto Ž. Knežević

Primera radi, u pojedinim evropskim državama, kao što je Austrija, procenat zemljišta na kojem se gaje organski proizvodi ide i do 20. U našoj zemlji samo se oko 7.000, i to malih proizvođača, bavi ovom proizvodnjom.

Kako nam je rekao Branislav Raketić, rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane u Ministarstvu poljoprivrede, u planu je da organska proizvodnja u budućnosti i kod nas bude sve značajnija. Zbog toga je resorno ministarstvo povećalo subvencije, a napraviće se i diversifikacija, odnosno da podsticaji po hektaru ne budu isti za proizvodnju svih vrsta organskih proizvoda.

- Na tržištu se dešava da se proizvodi koji ne zadovoljavaju uslove organske proizvodnje prodaju kao takvi - ističe Raketić. - To je ozbiljan prekršaj, a koji se najčešće dešava na zelenim pijacama. Sa jednom IT kućom biće napravljena baza za organsku proizvodnju, kako bi zaštitili i pomogli potrošačima da među robom koja im se prodaje, prepoznaju i kupe onu koja je stvarno organska.

Koliko je organska proizvodnja važna, pokazuje i podatak o izvozu ovih proizvoda. On iznosi 25 miliona evra, a najviše se izvozi u zemlje članice Evropske unije.

MLADI

PROJEKAT "Budućnost srpske hrane" pre svega je okrenut mladima. Raketić smatra da mladi proizvođači, osim na primeni savremenih tehnologija, odgovarajućem pakovanju proizvoda i promociji, treba da rade i na udruživanju.

- Uglavnom je reč o malim proizvođačima, i zato mislim da je udruživanje jedini način da oni opstanu na tržištu - naglašava Raketić.

Prema Raketićevim rečima, kada je reč o proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom, trenutno ih imamo 46 na nacionalnom nivou. Proizvodnja organske robe i robe sa zaštićenim geografskim poreklom u nekim delovima Srbije mogla bi da pomogne u zaustavljanju odlaska ljudi. To traži i veću količinu sirovina.

- Imali smo slučaj da nije bilo dovoljno mleka sa Stare planine za proizvodnju pirotskog kačkavalja - napomenuo je Raketić. - To bi moglo podstaći neke ljude da se više bave ovčarstvom i ostanu u ovom kraju. Uz to, imamo i problem sa deklarisanjem hrane. To je veoma složena tema, jer potrošači, kroz deklaraciju, žele da dobiju što više informacija. S druge strane, proizvođači ne žele da otkriju baš sve informacije.

Pravilnikom kojim je regulisano deklarisanje, propisano je i koji propisi moraju da se poštuju prilikom oglašavanja, kao i kada ne smeju da se koriste netačne i neprecizne informacije.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

ZAVRŠEN DRUGI DAN RADNE POSETE VAŠINGTONU: Mali - Ekonomski uspesi Srbije prepoznati kod najznačajnih svetskih finansijskih institucija