OD NJIHOVE VUNE PRAVE SE ČUVENI PIROTSKI ĆILIMI: Diplomirani ekonomista se bori da očuva staru autohtonu rasu ovaca (FOTO)

З. ГЛИГОРИЈЕВИЋ

21. 04. 2021. u 07:52

KADA je pre 15 godina ostao bez posla, diplomirani ekonomista Marko Stanisavljević iz Despotovca je prvi u ovoj opštini počeo da uzgaja lipsku pramenku, staru autohtonu rasu ovaca, koja spada u genetičke resurse Srbije.

ОД ЊИХОВЕ ВУНЕ ПРАВЕ СЕ ЧУВЕНИ ПИРОТСКИ ЋИЛИМИ: Дипломирани економиста се бори да очува стару аутохтону расу оваца (ФОТО)

Foto: Z. Gligorijević

Od prvobitnih pet, sada ima 90 priplodnih grla i 80 jagnjadi, a za pomenutu rasu se odlučio jer je mlečnija od sjeničke i svrljiške ovce, otpornija na bolesti, te podnose temperature od minus 30 do 40 stepeni u plusu...

- Godinama smo smo uvozili tovne rase i izgubili naše, koje su za ovo podneblje mnogo bolje. Zato u Srbiji trenutno nema više od hiljadu lipske pramenke. Tačno je i da država, pored subvencija od 7.000 po grlu, za genetički resurs proizvođače stimuliše sa još 4.000 dinara, ali ja te subvencije nisam dobio već tri godine - nezadoljan je Stanisavljević i objašnjava da se "pokriva" prodajom jagnjadi, pa mu ostane tek toliko da uloži u repromaterijal, seme, đubrivo i naftu.

Nažalost, pariteti su se promenili. Pre deset godina, kada je litar nafte koštao 80 dinara, jagnjad su se prodavala za 2,5 evra, odnosno 300 dinara po kilogramu, a sada je cena spala na 200. Zato se orijentisao na prodaju priplodne jagnjadi i, da ih nekoliko Despotovčanina nije pazarilo od njega, bio bi jedini u Pomoravlju koji uzgaja ovu autohtonu rasu.

Foto: Z. Gligorijević

- Od vune lipske pramenke se izrađuju nadaleko čuveni pirotski ćilimi. Ona nema takozvanu ruda vunu, kao sjenička i svrljiška ovca, već je u pravim pramenovima, pa je kiša ne natapa, već se sliva. To im omogućava da borave u otvorenom, natkrivenom toru - zaključuje Stanisavljević koji sve radi sam jer mu se, kaže, ne isplati da plaća radnike.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

HRVATSKA U ŠOKU: Evo šta su grobari iz Beograda uradili Bed blu bojsima, navijačima FK Dinamo Zagreb! (FOTO)