“KAZAN KULT” U KLADOVU: Decenija posvećena očuvanju nematerijalnog nasleđa (FOTO)
MEĐUNARODNA konferencija “Kazan Kult” u Kladovu ove godine bila je posvećena značaju međuinstitucionalne i međusektorske saradnje u očuvanju i prezentaciji nematerijalnog kulturnog nasleđa, okupivši stručnjake iz Rumunije, Bugarske i Srbije.
Foto: S.M.Jovanović
Tokom deset edicija, “Kazan Kult” je otvarao važne teme iz oblasti nematerijalne baštine, ističući značaj dunavskih tvrđava kao mesta susreta istorije i savremenosti, umetnosti i nasleđa.
-Ideja je krenula od Dunava, od ove moćne reke koja nas povezuje i inspiriše. Povezuje centar i periferiju, Beograd i Kladovo - kaže reditelj Nebojša Bradić, predsednik “DunavFesta”, koji je, zajedno sa Bibliotekom „Centar za kulturu“ u Kladovu i Centrom za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, osnivač “Kazan kulta”.
Decenijsko okupljanje stručnjaka iz oblasti kulture u Kladovu rezultiralo je institucionalnim povezivanjem kapaciteta kulturnih ustanova na svim nivoima, što je i cilj ove konferencije – umrežavanje institucija kulture i rad na očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa.
-Kada se okupimo svi zajedno na istom zadatku, to je benefit, rezultat. Granica u zajedničkim akcijama, idejama i stvaralaštvu ne postoji - kaže Žaklina Nikolić, direktor Biblioteke “Centar za kulturu” u Kladovu.
Ovogodišnji “Kazan Kult” održan je u rekonstruisanom Fetislamu, tvrđavi koju je 1524. godine sagradio Bali-beg po nalogu Sulejmana Veličanstvenog.
-Međusektorska saradnja na očuvanju kulturnog nasleđa mnogo znači. U bibliotečkoj delatnosti, od 1960. godine zakonom je uređen način funkcionisanja koji povezuje Narodnu biblioteku Srbije sa mrežom biblioteka. To je saradnja koja obuhvata stručnu pomoć i profesionalno prijateljski odnos između institucija - kaže dr Dragana Milunović, zamenica upravnika Narodne biblioteke Srbije.
“Kazan Kult” je ove godine otvorio 15 novih tema, zahvaljujući stručnjacima iz Srbije, Rumunije i Bugarske.
-Biblioteke ne samo da čuvaju materijalno kulturno nasleđe nego ga i prikupljaju, prezentuju, objavljuju kroz radove i publikacije, čime doprinose njegovom očuvanju - ističe Desislava Ivanova, direktor Regionalne biblioteke „Mihalaki Georgiev“ u Vidinu.
U umetničkom delu programa promovisana je knjiga Julije Ščerbinjine „Vreme biblioskopa”, a publika je uživala u monodrami „Nenapisana pisma” u izvođenju Vanje Milačić.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)