GRADAC - SJAJNI DRAGULJ EVROPE: Valjevo i Srbija zvanično imaju pravi prirodni biser - reku koja je među najčistijima na Starom kontinentu

Branko Puzović

17. 07. 2022. u 07:00

GRADAC, dragulj prirode Valjeva i Srbije, ubraja se, prema najnovijem istraživanju Evropske agencije za zaštitu životne sredine o kvalitetu vode, među najčistije reke na Starom kontinentu!

ГРАДАЦ - СЈАЈНИ  ДРАГУЉ ЕВРОПЕ: Ваљево и Србија званично имају прави природни бисер - реку која је међу најчистијима на Старом континенту

Foto B. Puzović

Da je tako, potvrđuje sama priroda - reka Gradac je toliko bistra, da u njoj žive i veoma retke biljne i životinjske vrste.

Ova reka stanište je vidre, potočne pastrmke i ribe paklare, koje za staništa biraju isključivo čiste vode. Na oko 1.200 hektara, koliko zauzima zaštićeni prostor Gradca, živi 400 vrsta biljaka, 240 različitih gljiva, te 38 vrsta vodozemaca i gmizavaca.

Institut za zaštitu prirode Srbije je 2001. godine ovu reku stavio pod zaštitu drugog stepena, zabranjena je divlja gradnja, bespravna seča drveta i svako drugo narušavanje ambijenta reke i njenih obala.

- O reci se stara Ekološko društvo "Gradac", koje je bilo najstarije udruženje te vrste u bivšoj Jugoslaviji - kaže predsednica društva Milica Sredojević. - Reka Gradac davno je prestala da bude poznata samo žiteljima valjevskog kraja, već je čuvena i na globalnom nivou. Stoga, pored ostalih aktivnosti, planiramo i osnivanje vizitorskog centra, u kom bi posetioci mogli na najbolji način da se upoznaju sa svim odlikama ovog zaštićenog prirodnog dobra.

Foto ED Gradac

Spajanjem Zabave i Bukovske reke, nastaje Gradac dugačak oko 28 kilometara. Ova, ledenom vodom najbogatija utoka Kolubare usekla je 22,7 kilometara dugu klisuru, koja je stanište velikog broja ptica, od zebe, mišara, jastreba... Pored obala Gradca mogu se sresti i jež, šumski puh, veverice, riđe voluharice, srne, divlje svinje, zec, lisica, kune... Posebno su atraktivna i jedinstvena vrela, koja se nižu čitavim tokom ove reke.

- Iako je zakonom zaštićeno područje, reku Gradac, jednu od najčistijih u Evropi, poslednjih godina ugrožavaju sve prisutnija divlja gradnja, na koju redovno i uporno upozoravamo nadležne, ali i pruga Beograd - Bar, koja u dužini od nekoliko kilometara prolazi kroz ove predele - upozorava Milica Sredojević.

- Glavna opasnost nije razni otpad koji putnici izbacuju iz vozova, već pesticidi protiv korova, kojima se prska trasa pruge. U pregovorima smo sa "Železnicom Srbije", da ostvarimo određenu nadoknadu na ime toga, a tim novcem bismo obezbedili još nekoliko profesionalnih čuvara reke. Zasada, imamo dva čuvara, što nije dovoljno, a njihove plate obezbeđuje grad Valjevo.

Foto Privatna arhiva

Milica ističe da je pandemija kovida 19 doprinela velikoj navali ljudi u prirodu, a Valjevaca i ostalih pre svega na reku Gradac. Pre korone, kaže, na Gradac su ozbiljni ljubitelji prirode dolazili praznih ruku, a odlazili sa puno lepih utisaka...

- Mnogo toga se promenilo u međuvremenu, pa bezmalo svako želi da postavi šator bukvalno u samu reku, da loži vatru gde hoće, pa se sav čađ i garež slivaju u Gradac - upozorava Milica. - Moramo da shvatimo da Gradac nije tu da zadovoljava hirove i potrebe, već oči i dušu posetilaca, ali i onih koji će na reku dolaziti i u budućnosti.

Za Valjevo, reka Gradac predstavlja dragulj, ali i život, jer se iz njega obezbeđuje izuzetno kvalitetna voda za piće za gradski vodovod. Klisura Gradca nadaleko je jedinstvena i po tome što krije više od 70 pećina, a stalno se otkrivaju nove. Naša sagovornica ponosno ističe da ni mnogo veće i poznatije klisure u Srbiji nemaju toliko pećina. Po veličini odaja i dužini prostiranja najpoznatija je Degurićka pećina. U špiljama u kanjonu Gradca otkriveni su tragovi paleolita, antičkog i srednjovekovnog doba, kelije-isposnice.

- Ekološko društvo oformljeno je 18. jula 1986. godine, inicijativom 26 građana Valjeva i za uspehe u očuvanju Gradca dobilo je brojna visoka međunarodna priznanja - kaže Milica.

Foto B. Puzović

- Bilo je, tada, jedna od prvih jugoslovenskih i srpskih asocijacija oko ekološke ideje.

Neposredan povod za formiranje udruženja dala je odluka Skupštine opštine Valjevo iz 1984. godine, da se uspostavi zaštita dela klisure reke Gradac, u površini od 600 hektara, na inicijativu Društva mladih istraživača u gradu na Kolubari. Od tada, revnosno Ekološko društvo brine o Gradcu, između ostalog organizujemo stalne akcije čišćenja. Svakako, podržavamo građane ako samostalno uređuju i čiste korito reke, ali ih pozivamo da se priključe i našim akcijama. Za četiri godine, Evropska agencija za zaštitu životne sredine ponovo će analizirati vodu Gradca, te valja sve učiniti da ova reka ostane u samom vrhu po svojoj čistoći.

DOSETLjIVI MILOJKO

MEĐU pionirima u zaštiti reke Gradac i ekologiji Valjeva bio je pokojni Milojko Marjanović, novinar i publicista, svojevremeno i dopisnik "Novosti". Pričao je da su najveće muke zadavali oni koji su preko noći bacali otpatke na divlje deponije koje su ekolozi prethodnog dana očistili. Jednom je Milojko u smeću našao priznanicu sa imenom i adresom, te je sve spakovao i paket poslao poštom. Opet, prisećao se, da kad su pored kanti napisali da se smeće baca u njih, svi su to činili pored. Onda se Milojko setio, pa je napisao "Bacajte otpatke pored kante". Odjednom su svi počeli da otpad bacaju gde treba!

Foto B. Puzović

VIDRE SE POVLAČE

- U DONjEM toku Gradca, u kojem je prisutna gradnja objekata, više nema vidri - upozorava predsednica Ekološkog društva. - Vidre su se povukle u gornji deo zaštićenog prirodnog dobra, od brane prema Bukovskoj reci, tamo ih ima mnogo. A u donjem delu Gradca, gde je čovek, nažalost, umešao svoje prste, vidri nema. Priroda se povlači pred nebrigom i bahatošću čoveka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

NIJE SVE IZAŠLO U JAVNOST! Slobodan Vojinović otkriva za Novosti šta je sve Đoković doživeo na Rolan Garosu i zašto se to desilo