"AKO SE NE VRATIM, MAJKO..." Sećanje na najboljeg: Pre tačno 23 godine stradao je junak sa Košara Predrag Leovac

M. DROBNjAK

14. 04. 2022. u 21:46

PRE tačno 23 godine, 14. aprila, svoj život junački je položio, u borbama u rejonu Košara, kako su ga opisali ratni komandanti, najbolji među najboljima, potporučnik Vojske Jugoslavije, Pljevljak Predrag Peđa Leovac.

АКО СЕ НЕ ВРАТИМ, МАЈКО... Сећање на најбољег: Пре тачно 23 године страдао је јунак са Кошара Предраг Леовац

Predrag Leovac, Foto Privatna arhiva

Peđinu ljudsku veličinu najbolje opisuju reči njegovih drugova: "Peđa je bio naša savest!"

Nakon što je ranjen na Svetu Petku 1998. godine, mogao je da ostane na bolovanju kod kuće.

Geler mu je prošao kroz donju vilicu. Prilikom ranjavanja ostavio je saborcima papirić na kom je iscrtan raspored mina, kako je tada rekao da ne bi još neko stradao.

Operisan je na VMA, a nakon sedam dana sam je izašao iz bolnice, kako je govorio, da ne bi zauzimao mesto drugima. Od povreda ranjavanja nije mogao normalno da se hrani, jeo je samo tečnu hranu. Vrativši se u zavičaj, hraneći se na slamčicu, Peđa počinje da prikuplja snagu, kako bi se vratio svojim drugovima na Kosmetu. Napušta dom u februaru 1999. godine. A, na molbu majke Milice da ostane, da se još oporavi, poljubio je u čelo i odgovorio: "Ako se ne vratim, majko, ko će sačuvati onu decu gore?!"

Kadrovi iz spota, Foto Ivangrad studio

Poginuo je 14. aprila 1999. godine, pri pokušaju zauzimanja vrha Maja glava. Pogođen je snajperom. Metak mu je završio u vratu, prekinuvši lančić sa krstom. Njegovi saborci su ga na šatorskom krilu doneli do karaule, a preminuo je na putu prema Đakovici. Imao je samo 23 godine i četiri meseca.

Foto Ivangrad studio

Imenom Predraga Peđe Leovca nazvana je pljevaljska ulica u kojoj je živeo, kao i karaula na granici sa BiH. Kada je čuvanje granica od vojske preuzela policija u Crnoj Gori, tabla sa Peđinim imenom je skinuta. Pre nekoliko godina osnovan je Kulturni centar "Predrag Peđa Leovac" u Pljevljima koji baštini sećanje na ovog heroja i bavi se humanitarnim radom.

Porodica, predstavnici KC "Predrag Leovac", prijatelji i poštovaoci posetili su juče grobno mesto i odali počast junaku sa Košara.

ZNAŠ REĆI KO JE PEĐA?!

UOČI godišnjice Peđine pogibije objavljena je pesma "Znaš reći ko je Peđa?!" Numeru je otpevala Branka Zečević, na tekst Aleksandra Tošića. Muziku je radila Olga Janković, aranžman Aleksandar Saša Magovčević i Nenad Grković.

"Naša želja je da vam ovim putem ukažemo na lik i delo Predraga Peđe Leovca, da vas podstaknemo da sami saznate što više o njemu, i da vam na njegovom besprekornom primeru ukažemo na pravi put istinskog rodoljublja", navode iz Kulturnog centra "Predrag Peđa Leovac".

Spot je snimio "Ivangrad studio", a u spotu se pojavljuju otac i majka Peđe Leovca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (7)

HITAN PRIJEM: Srđan Đoković primljen u Urgentni centar!