JA SAM JA, JEREMIJA (2): Krstić - četnik ili solunski borac?

Vesna Pantelić

12. 04. 2021. u 09:21

UPRKOS ogromnoj popularnosti koju je imao početkom sedamdesetih, ponajviše zahvaljujući hitovima "Mirjana" i "Oči jedne žene", Predrag Živković Tozovac prošao je sličnu golgotu kao njegov pobratim Predrag Gojković Cune i jugoslovenska zvezda zabavne muzike Vice Vukov.

ЈА САМ ЈА, ЈЕРЕМИЈА (2): Крстић - четник или солунски борац?

Foto Arhiva "Novosti"

Sva trojica bili su među omiljenim pevačima predsednika SFRJ Josipa Broza Tita. Ali, emigracija je za zvezde iz socijalističkog raja bila nedopustiva. Tako je Cune etiketiran kao "četnik", iako su mu američki "četnici" zamerali da je komunista, Vice - pobednik na socijalističkim festivalima zabavne muzike koji je voleo Hrvatsku kada to nije bilo dozvoljeno i bio najbolji sve do "Pesme leta" 1968, izopšten je iz javnosti jer nije bio podoban, dok je Tozovac nagrabusio zbog pesme "Ja sam ja, Jeremija".

Za razliku od Cuneta koji je Titu bio omiljeni pevač tradicionalne narodne muzike, te je često tražio da mu peva meksičke i zagorske pesme (partizanskih mu je bilo preko glave), Tozovac je bio omiljeni maršalov pevač narodne novokomponovane muzike.

Bio je prvi interpretator te vrste muzike koji je dobio dozvolu da nastupi na Jugoslovenskoj radio-televiziji. Tozovac je to ozbiljno shvatio i na svim nastupima na tada jedinom kanalu JRT, u fraku, sa crnom mašnom i obaveznim rukoljubom damama, više je ličio na Frenka Sinatru, nego na pevača sa Ibarske magistrale. Mnogo puta je pevao Titu, bio je pozivan i na privatne sedeljke.

Jednom prilikom na događaju koji je u Topoli organizovao njegov prijatelj Dragoslav Draža Marković, Tozovac je bio jedini pozvan da svira harmoniku i peva za oko 30 zvanica - Tita, Jovanku, Stambolića... On je pak pozvao i sestre Runjajić, Živku i Gordanu, pa su svi zajedno oduševili celo društvo.

JOSIP BROZ JE BIO MUZIKALAN

- JEDNOM smo lumpovali, ne sećam se više gde, i Tito me pita da li znam da sviram rusku pesmu "Vdol papiterskom" - ispričao je jednom Tozovac. - Znao sam je jer sam sa Živanom Saramandićem u Domu armije imao divnu predstavu i naučio tu kompoziciju iz nota. Rekao sam da znam da je sviram, ali ne znam da pevam, a Tito je odgovorio: "Nema problema, ja ću pevati". On je najsavršenije otpevao tu pesmu koja je teška za izuzetno dobrog pevača. Teška je melodijski, ima skokove, prosto je ukrštenica. Osećao sam se kao da pratim Saramandića na harmonici. Tito je bio izuzetno muzikalan čovek.

Tozovac se nikada nije bavio politikom, ali ona jeste njime. Njegov sunovrat kreće singlom "Jeremija", sa zaraznim refrenom, u kojem peva o Jeremiji Krstiću, vojniku soluncu. Iako je kompoziciju 1972. izveo u emisiji povodom otvaranja drugog programa JRT, legenda kaže da je vrh tadašnje komunističke partije "Jeremiju" okarakterisao kao nacionalističku i šovinističku, što nije u skladu sa socijalističkim i samoupravnim tekovinama, pa je, "zbog previše srbovanja", bila zabranjena i skinuta sa programa radija. Proglašena je "četničkom", a Tozovac je bio prinuđen da se dve godine skloni kod prijatelja u Nemačku, da bi mu po povratku bio oduzet pasoš.

- Tu postoji jedan apsurd, ja sam "Jeremiju" pevao i kad sam gostovao kod Tita, koji ne da nije zabranjivao tu pesmu, nego je odlično reagovao - rekao je Tozovac, koji nije voleo da govori o toj epizodi. - Josip Broz je veoma poštovao pevače. Ispalo je da "Jeremiju" najviše vole četnici, ali u inostranstvu. Pevam van zemlje više od pola života i nikad mi niko nije prišao i rekao: "Gospodine Tozovac, hoćete li biti ljubazni, ja sam izbeglica pa mi otpevajte jednu četničku". Ako je "Jeremija" četnička pesma, onda sam i ja četnik. Jeremija je solunski borac koji peva o svojoj ženi, njivi i livadi. Nijedna reč nema veze ni sa kraljem, ni sa otadžbinom, ni sa politikom. Ovde su mi uzimali pasoš kao da pevam četnicima, što je sramota. Da sam bio četnik, bio bih i sada, kad je slobodno biti četnik.

Uprkos svemu, Tozovac je po povratku u zemlju ostao miljenik publike i nastavio je da peva na festivalima i niže hitove: "Noć je tiha", "Mesečina, mesečina", "Ne čekaj me majko", "Ja sam Baja od Morave", "Ti si me čekala", "Prazna čaša na mom stolu"....

- Pesma je to što mora da te održi u vrhu - govorio je umetnik. - Treba uvek da imaš dobru pesmu, ne smeš da kiksneš. Ukus publike se menja i ko to ne shvati - propada. Moraš da osetiš puls slušalaca, da imaš dobar nos za prave hitove i pritom stalno da vodiš računa da ne odeš u banalnost.

Sutra: Osvajanje mi je išlo s lakoćom

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)