KNJIGA JE NAJBOLJI I NEZAMENLJIV DRUG: Donacije stizale i do najudaljenijih, planinskih mesta
SVI mi dugujemo nekoj deci/budimo potomci, da bismo bili preci." Ovi stihovi Brane Crnčevića već pola veka su moto akcije "Knjiga solidarnosti" Radio Beograda, u kojoj je sakupljeno više od tri miliona knjiga, mnogo školskog pribora i tehničkih pomagala.
Privatna arhiva
Osnovano je i dopunjeno 1.850 varoških, seoskih i školskih biblioteka u Srbiji i drugim republikama nekadašnje SFRJ. Otvoreno je 37 biblioteka u zemljama u kojima živi mnogo naših sunarodnika: Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Mađarskoj, Rumuniji. U zabačene krajeve sa knjigama su prvi put stizali naši poznati pisci, približavajući pisanu reč meštanima. Zbog svega što je samo do tada postignuto, akcija "Knjiga solidarnosti" Radio Beograda dobila je Zlatnu plaketu za kolektivni podvig u 1992. u tradiconalnom "Najplemenitijem podvigu" koji organizuju "Večernje novosti".
Ideja o ovoj akciji potekla je od učenika i nastavnika Osnovne škole "22. decembar" iz Beograda, koji su na adresu Radio Beograda uputili 220 knjiga i pisamce sa željom da one odu njihovim vršnjacima. Samo za mesec dana jedna soba je bila puna knjiga. Ubrzo je osnovana prva seoska biblioteka u Lukovdolu, u Gorskom kotaru, gde je rođen pesnik Ivan Goran Kovačić. Jedna za drugom nicale su biblioteke širom tadašnje države.
Privatna arhiva
Dali školi ime "Đaci pešaci"
ZAHVALjUJUĆI akciji "Knjiga solidarnosti" seoska škola u Gornjim Stranjanima kod Brodareva je dobila ime. Pisci i organizatori akcije su svojevremeno došli u selo da daruju knjige. Tada je odlučeno da se škola nazove "Đaci pešaci". Pre osam godina u njoj je, nažalost, zauvek utihnulo zvonce.
U akciju prikupljanja knjiga od početka su bili uključeni poznati pisci, glumci, novinari. Rado su se odazvali Desanka Maksimović, Zoran Radmilović, Stevan Raičković, Ljubomir Simović, Matija Bećković, Momo Kapor, Svetlana Bojković, Petar Kralj, Ljubivoje Ršumović, Dobrica Erić...
- Bilo je važno da knjiga dođe u siromašne sredine, gde je zaista bila nedostupna - kaže naš Mihailo Šćepanović. - Mnoge škole i biblioteke po Srbiji su bile izuzetno siromašne što se tiče školske lektire, ali i knjižnog fonda uopšte. Važno je bilo i da deca naših iseljenika ne zaborave srpski jezik.
Zahvaljujući akciji obnovljene su i dopunjene biblioteke u srpskim manastirima:
Studenica, Mileševa, Đurđevi stupovi, Banjska, Kalenić, Kumanica i Lipanj, a više od 2.000 odabranih naslova stiglo je u Hilandar i njegov metoh Kakovo.
- Nadamo se da će akcija potrajati bez obzira na savremena čuda tehnologije - poručio je Šćepanović i dodao da će "Gutenbergova galaksija" sigurno da preživi jer knjiga je ipak uvek najbolji, nezamenjljiv drug.
Preporučujemo
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)