U SVETU JAGMA ZA OVIM PROIZVODIMA: Prave ih samo u Kini, ali sada nema dovoljno brodova za njihov prevoz

Novosti online

13. 04. 2021. u 15:41

POREMEĆAJI u brodskoj logistici zbog pandemije doveli su do nestašice kontejnera za isporuku robe. Sada iznajmljivanje jednog kontejnera košta i do 10.000 dolara. U evropskim lukama se snalaze kako znaju i umeju.

У СВЕТУ ЈАГМА ЗА ОВИМ ПРОИЗВОДИМА: Праве их само у Кини, али сада нема довољно бродова за њихов превоз

Foto: EPA

Svako ko mora da isporuči nešto veće ili mnogo nečega malog – može da iznajmi transportni kontejner napravljen po ISO standardu. Ali to trenutno nije lako jer kontejnera nema ih dovoljno. A ni kupovina novog nije laka.

Frankfurter algemajne cajtung je istraživao temu i saznao da postoje samo dve firme koje prave i prodaju kontejnere – obe su u Kini. U Evropi se može dobiti samo polovni. Jer, novi se iz Kine ne šalju prazni, već ih kupac u Evropi preuzima tek kad se isprazne od robe iz prvobitne pošiljke.

Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, kao i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (od 40 stopa to jest nešto više od 12 metara) brodom iz luke u Kini pre pandmeije koštao je oko 1.000 američkih dolara. Trenutno cene znaju da budu i desetostruke, do 10.000 dolara.

Rast cena je uvek znak neravnoteže. U ovom slučaju to znači: povećanje potražnje za kontejnerima ili brodskim prostorom uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.

Jagma za mestom na brodu

Trenutno nedostaje i brodova teretnjaka.

- Gotovo da nije ostalo rezervnih brodova - rekao je Rolf Habsen Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Lojd za magazin Špigel. Mnogi brodovlasnici poslednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Na kraće staze neće biti ni više brodova – a ni više kontejnera.

Zapravo, nije kontejnera premalo. Oni se gotovo nikada ne koriste za jednokratni prevoz već se recimo kontejner sa kineskim igračkama koji stigne u evropsku luku istovari, a onda se u njega natovare nemački delovi za mašine koji odmah idu u Aziju ili Severnu Ameriku.

Ali, već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcioniše.

Kada se ovih dana govori o uskim grlima u isporuci, obično se pomene Suecki kanal gde je nedavno zaglavljeni divovski brod Ever Given izazvao ogroman zastoj. Iako je kanal ponovo prohodan, problem još nije rešen.

- Brodovi u Evropu ili Aziju stižu sa zakašnjenjem od jedne do dve nedelje. A kada u velike luke istovremeno stigne previše teretnjaka, nastaju gužve. Povratna putovanja se odlažu, ili otkazaju - kaže Jansen.

Anete Kriger iz luke Hamburg kaže da je blokada Sueckog kanala samo deo mozaika u logističkom planu koji se raspao.

- Hamburg je već mesecima suočen sa kašnjenjem brodova od dve nedelje – u nekim slučajevima i znatno duže.

Pandemija, nevreme i Bregzit

- Problemi su započeli pre oko devet meseci „nakon što je na Dalekom istoku posle prvog lokdauna proizvodnja ponovo pokrenuta i kada se potražnja za transportnim kapacitetima znatno povećala. Ostali faktori bili su nepovoljne vremenske prilike tokom zimskih meseci i Bregzit - kaže Kriger.

Sve prekookeanske luke u Evropi trpe zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom saobraćaju. Kapacitet najveće evropske luke sada dostiže svoje granice, rekao je nedavno portparol luke Roterdam: „Moramo se snaći sa onim što imamo na pristaništu, dakle sa brojem dizalica i terminala.“

Luka Hamburg je već reagovala koliko je mogla. Za kontejnere je raščišćeno još 100.000 kvadratnih metara prostora.

(Kurir)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (1)

ŠOK: Rafael Nadal deklasiran u Barseloni