VOJSKA ČUVAR GRČKIH GRANICA: Parada u Atini povodom 200 godina nezavisnosti i oslobođenja od Turske bez građana zbog korone (FOTO)

Zvonko Šimunec - Specijalno za “Novosti” iz Atine

25. 03. 2021. u 18:05

U ATINI je u četvrtak, na centralnom gradskom trgu Sintagma, održana vojna parada, centralni događaj obeležavanja 200-godišnjice od oslobođenja Grčke od Turske imperije.

ВОЈСКА ЧУВАР ГРЧКИХ ГРАНИЦА: Парада у Атини поводом 200 година независности и ослобођења од Турске без грађана због короне (ФОТО)

Foto: Tanjug/AP

U svečanoj loži,pored predsednice Grčke Katerine Sakelaropulu, bili su i premijer Kirijakos Micotakis, lider opozicije Aleksis Cipras, predsednik Kipra Nikos Anastasiadis,premijer Rusije Mihail Mišustin,prestolonaslednik britanskog prestola princ Čarls i ministarka odbramne Francuske Florans Parli.

Uz predstavnike tri svetske sile koje su odigrale ključnu ulogu pomažući Grčkoj da uz ogromne žrtve oslobodi zemlju, prisutni su bili i predstavnici državnih organa,vojnog vrha zemlje,kao i predstavnici grčke Crkve.

Građani,zbog strogih epidemioloških mera nisu prisustvovali paradi, ali su sve televizije za nacionalnom frekvencijom direktno prenosile kompletan događaj.

Pre početka defilea, na Svetom brdu Akropolju, uz zvuke državne himne, podignuta je grčka plavo bela zastava.

Potom je sa brda Likavitos ispaljen 21 topovski plotun,a ispred groba Neznanom junaku je položen venac sećanja i poštovanja za sve koji su ugradili živote u slobodu današnjih generacija.

Defile rodova grčke vojske je počeo nastupom konjice i pešadije. U stilizovanim nošnjama iz različitih perioda,uz učešće mladića i devojaka, prikazana je hronologija borbe protiv viševekovnog okupatora.

Potom su pripadnici vazduhoplovnih snaga uputili poruku sa neba da "plavo-bela krila grčke avijacije budno čuvaju svaki pedalj grčke zemlje i mora".

Motorizovane jedinice su svedočile da će "grčki vojnik odlučno i hrabro braniti čast da bude dostojan slavnih predaka."

Predsednici Grčke Katerini Sakelaropulu mnogi svetski državnici uputili su čestitke povodom velikog jubileja.

Predsednik SAD Džo Bajden je uputio poruku da "slavaći dan nezavisnosti Grčke,slavimo istoriju i vrednosti koje nas povezuju. Očevi osnivači naše nacije bili su inspirisani grčkom demokratijom stvarajući naš ustav. Slavimo ujedno i 200 godina prijateljstva i saradnje".

U video poruci predsednik Francuske Manuel Makron je rekao da je 200 godina grčke revolucije,200 godina od rađanja moderne Grčke, ujedno i 200 godina od ideje o Evropi.

Ističući ogroman značaj Helena za zajednički istoriju Evrope,zaključio je na grčkom jeziku "Vaša sloboda je i naša sloboda".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu