SPREMA LI SE RAT U PRIDNJESTROVLJU: Nova predsednica Moldavije protiv federalizacije, koja bi zadovoljila stanovnike koji govore ruskim jezikom

B. Vlahović - dopisnik iz Moskve

29. 11. 2020. u 09:40

NOVOIZABRANA predsednica Moldavije Maja Sandu već je počela da daje zabrinjavajuće izjave koje mogu da budu uvertira za podizanje tenzija u Pridnjestrovlju, a to kasnije može da dovede do rata u tom delu istočne Evrope.

СПРЕМА ЛИ СЕ РАТ У ПРИДЊЕСТРОВЉУ: Нова председница Молдавије против федерализације, која би задовољила становнике који говоре руским језиком

Foto: Printskrin

Ratoborna Maja Sandu traži da se povuku svi ruski mirotvorci iz nepriznate Pridnjestrovske moldavske republike i poziva rukovodstvo u Kijevu da i Ukrajina pravi jači pritisak na susedno Pridnjestrovlje.

Dosadašnji predsednik Moldavije Igor Dodon svestan je da to može da dovede do rata. On podseća Maju Sandu da u zemlji ima 35 do 40 odsto rusko-jezičkog stanovništva, dakle onih koji svakodnevno koriste samo ruski.

Posle pobede na predsedničkim izborima na kojima je dobila 57,72 odsto glasov, a njen suparnik Dodon 42,28 - Maja Sandu je krenula da raspetljava stari problem ali na krivi način. Teranjem ruskih mirotvoraca koji garantuju mir u tom delu istočne Evrope može samo da se stvore uslovi da se zapuca i rasplamsa rat tamo  gde oružja ima previše.

STOKOVI I previše municije u ovoj zemlji, Foto: Printskrin

Jedini mudar put je da se kompromis traži za pregovaračkim stolom jer sve ostalo se može pretvoriti u krvavu avanturu. Maja Sandu je protiv federalizacije zemlje koja bi zadovoljila i stanovnike Pridnjestrovlja. Ona insistira da Rusija što pre povuče svoje mirotvorce. Doduše, u Moldaviji je vlast predsednika ograničena i veću ulogu u donešenju odluka ima parlament. Zato Maja Sandu insistira da se u Moldaviji što pre održe parlamentarni izbori jer se nada da će onda imati većinu poslanika na svojoj strani. U sadašnjem parlamentu je više pristalica doskorašnjeg predsednika Igora Dodona. Nova predsednica ne veruje u efikasnost "mekog prilaza" rešavanju problema iako je to jedini način za mirnu reintegraciju teritorija.

Na nedavnoj konferenciji za novinare, Sandu je kazala da Rusija podržava Pridnjestrovlje, daje mu gas i pomaže mu na razne načine. A na pitanje o mirotvorcima rekla je: "Ako već treba da ih bude, neka to budu vojnici iz drugih zemalja, a ne iz Rusije"

PRETNjE Maja Sandu nova predsednica Moldavije, Foto: Printskrin

 

Da podsetimo, mirotvorci su u region došli 1992. u skladu sa dogovorom o prestanku oružanog konflikta. Od tada nije bilo ozbiljnijih sukoba, pa se ova misija ocenjivala kao uspešna. Kontingent mirotvoraca u Pridnjestrovlju je sastavljen od ruskih, moldavskih i pridnjestrovskih vojnika. Osim njih tamo su i posmatrači iz Ukrajine. Ne smetaju Maji Sandu samo ruski mirotvorci jer njih je svega 402. Ona bi htela da se reši i onih koji čuvaju velika skladišta oružja koja su Rusi nasledili od SSSR. Osim ruskih mirotvoraca, u Pridnjestrovlju je 355 moldavskih vojnika i deset vojnih posmatrača iz Ukrajine.

Pored mirotvoraca, Rusija ima i Operativnu grupu ruske vojske u Pridnjestrovlju koja je formirana na osnovi nekadašnje 14. armije kojom je komandovao u sovjetsko vreme general Aleksandar Lebed. Taj general je i zaustavio sukob koji je buknuo početkom devedesetih.

Sada je broj tih vojnika bitno smanjen pa Rusi imaju zajedno sa svojim mirotvorcima oko 1.700 vojnika i oficira u Pridnjestrovlju. Jedan od glavnih zadataka ruskih vojnika je čuvanje velikih vojnih skladišta u selu Kolbasna. To su ogromne količine municije ostale iz sovjetskog vremena koje objektivno Rusi ne mogu da vrate u zemlju.

Posle zahlađenja odnosa Rusije i Ukrajine, postala je nemoguća rotacija ruskih vojnika u Pridnjestrovlju jer Ukrajina ne dopušta da pređu preko njene teritorije. Na to su u Moskvi odgovorili kontramerama, pa je oko 220.000 građana Pridnjestrovlja dobilo dokumente Ruske Federacije i postali su njeni državljani. Rotacija vojnika više nije ni potrebna jer Rusi regrutuju vojnike od domicilnog stanovništva. Nova situacija je uticala da polovina građana Pridnjestrovlja ima dvojno državljanstvo. Naravno da te ljude Maja Sandu ne može nikako da vrati u Rusiju i oni sigurno neće napustiti svoje domove. Jedino na šta može da računa da mirotvorci postanu zaštitnici svog Pridnjestrovlja.

Tri naroda

Na površini od 4.163 kvadratna kilometara, na levoj obali Dnjestra živi oko 469.000 stanovnika Pridnjestrovlja, koje se često uzima kao primer "zamrznutog konflikta! Oko 60 odsto stanovnika su Rusi i Ukrajinci. Službeni jezici su moldavski, ruski i ukrajinski. Glavni grad je Tiraspolj. Imaju svoju valutu - pridnjestrovsku rublju.

Nova predsednica, ipak, ima dovoljno političkog iskustva i ostaje nada da neće ponoviti grešku gruzinskog predsednika Mihaila Sakašvilija koji je 2008. godine napao ruske mirotvorce koji su bili na liniji razgraničenja Gruzije i Južne Osetije. Ako Sandu pokuša da upotrebi silu, Rusija će automatski priznati Pridnjestrovlje kao državu.

Dobri poznavaoci prilika kažu da će se u Pridnjestrovlju odnositi veoma oprezno prema novoj predsednici jer se ona protivila da građani Moldavije koji žive u Pridnjestrovlju glasaju na predsedničkim izborima. Oni su to doživeli kao diskriminaciju. Pojednostavljeno rečeno ona je bila za to da glasaju samo oni za koje je verovala da su njene pristalice. Osim toga, Sandu ima i državljanstvo susedne Rumunije što se negativno doživljava u Pridnjestrovlju.

Da podsetimo, konflikt u tom regionu devedesetih godina prošlog veka je buknuo zbog rumunizacije jer je većina stanovnika Pridnjestrovlja bila protiv pripajanja ovoj zemlji. Pošto Maja Sandu ne skriva svoju prozapadnu orijentaciju logično je što prorusko stanovništvo u Pridnjestrovlju nema prema njoj političke simpatije. Od onih koji žive i rade izvan granica Moldavije njeni poklonici su većinom gastarbajteri koji su na Zapadu.

Od milion i po glasača u Moldaviji čak 250.000 glasalo je u inostranstvu.

Većina politikologa se slaže da Maja Sandu nije samostalna politička figura i da je pod velikim uticajem zapadnih ambasadora, pa će u dogovoru sa njima i vući poteze. Ali da bi mogla da bitno utiče na spoljnu politiku Moldavije ona mora da ima većinu u parlamentu a zasad je nema. Premijer u Moldaviji ima važnije ingerencije od predsednika, a sadašnji predsednik vlade Jon Kiku je bivši savetnik odlazećeg predsednika Igora Dodona. Kiku je upravo zamenio Maju Sando.

Uopšte ne treba sumnjati da će nova predsednica Moldavije pokušati da organizuje prevremene parlamentarne izbore, a zatim i da izabere novog premijera.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

ČUJU SE EKSPLOZIJE I SIRENE ZA VAZDUŠNI NAPAD: Iranski informativni kanal objavio snimak navodnog izraelskog udara (VIDEO)