NEMAČKI MEDIJI: Da li zaista virus u Nemačku dolazi sa Balkana

Танјуг

04. 08. 2020. u 00:59

POVODOM nekoliko naslova u nemačkoj štampi o tome da građani koji dolaze sa odmora iz zemalja jugoistočne Evrope donose korona virus u Nemačku, Dojče vele postavlja pitanje da li zaista "virus u Nemačku dolazi sa Balkana“.

НЕМАЧКИ МЕДИЈИ: Да ли заиста вирус у Немачку долази са Балкана

Foto: EPA

-Kosovo, Srbija, Hrvatska - pre svega oni koji nakon odmora dolaze iz zemalja jugoistočne Evrope, donose virus u Nemačku- piše list "Hamburger abendblat".

U martu je udeo ljudi koji su ušli u Nemačku sa infekcijom bio preko 50 odsto, ali je, nakon ograničenja putovanja, brzo pao ispod 10 odsto.

"Sada ponovo raste", navodi hamburški list. Taj list, kako prenosi DW, zatim citira i podatke iz izveštaja Instituta "Robert Koh", prema kojima je u prve četiri nedelje jula u Nemačkoj zabeleženo 7.977 novih slučajeva zaraze.

Prema tim podacima, 303 slučaja je bilo sa Kosova, 242 iz Srbije, 70 iz Turske, 67 iz Bosne i Hercegovine, 36 iz Rumunije, 29 iz Hrvatske, 27 iz Bugarske i 25 iz Severne Makedonije.

-Sve u svemu- piše list "Velt" - to je oko 800 slučajeva iz jugoistočne Evrope od ukupno oko 8.000 slučajeva u Nemačkoj zabeleženih u tom periodu, dakle 10 procenata.

-Pitanje je da li će ti brojevi još da porastu u avgustu, u vreme sezone godišnjih odmora kada ljudi iz tih zemalja tradicionalno odlaze u posetu rođacima u domovini - dodaje "Velt".

U nastavku teksta koji je "Velt" naslovio "Balkanska korona-ruta", opisuje se situacija u više zemalja Balkana, između ostalog i u Srbiji:

-Od početka jula broj preminulih od Kovida 19 u Srbiji se udvostručio, sa 280 na 560. I broj novootkrivenih infekcija raste. Vlada pokušava da se tome suprotstavi oštrim merama - piše nemački dnevnik.

Nemački list prenosi i da je portal "Balkan insajt" 22. juna objavio istraživanje prema kojem je zvanično objavljeni broj žrtava Kovida 19 u Srbiji manji od stvarnog broja preminulih, kao i da su srpske vlasti ocenile da taj izveštaj nije autentičan.

-Zvanični broj smrti od kovida 19 u Srbiji trenutno je 64 na milion stanovnika, dok je u Nemačkoj 110. Na osnovu toga moglo bi se proceniti da, čak i sa ispravkom, brojevi ne bi trebalo da budu ekstremno visoki. Ali niko ne zna tačno koliki- piše "Velt".

Da li će putovanja ljudi sa Balkana i Turske u avgustu biti opasna po situaciju sa koronom u Nemačkoj, pitanje je, kako navodi "Velt", na koje se teško može tačno odgovoriti.

-Gotovo je nemoguće doći do pouzdanih brojeva, ali postoje mnogi pokazatelji da će ove godine manje ljudi iz jugoistočne Evrope putovati u svoju domovinu- navodi nemački list

U međuvremenu, piše dalje DW, jedan novi slučaj beleži lokalni radio "Moj Dortmund", na svom portalu Radio912.de.

-Porodica iz Dortmunda donela je sa odmora u Srbiji korona virus. Prema podacima zdravstvenih vlasti, oni su na putovanje otišli automobilom, a po povratku je pet članova porodice na testu bilo pozitivno na kovid 19. U nedelju je u Dortmundu registrovano osam novih slučajeva, u subotu 16- navodi taj radio.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

PO DOSTOJEVSKOM: Ovih 6 znakova otkrivaju ZLE LJUDE