KRAJ SUKOBA POSLE 35 GODINA? Jermenija spremna da prizna Nagorno-Karabah kao deo Azerbejdžana
JERMENIJA je spremna da prizna Nagorno-Karabah kao deo susednog Azerbejdžana, ako vlasti u Bakuu garantuju bezbednost i prava lokalnog stanovništva, koje pretežno čine etnički Jermeni, izjavio je danas premijer Nikol Pašinjan.
FOTO: AP/Tanjug
Govoreći na konferenciji za novinare, Pašinjan je primetio da cela teritorija Azerbejdžana ima 86.600 kvadratnih kilometara, uključujući i tu oblast – "istovremeno, kažemo da pitanje prava i bezbednosti naroda Nagorno-Karabaha treba da bude u fokusu rasprave u budućim pregovorima.
- Ako se mi i Azerbejdžan dobro razumemo, Jermenija će priznati teritorijalni integritet Azerbejdžana u okviru navedenih granica, dok će Baku priznati teritorijalni integritet Jermenije na površini od 29.800 kvadratnih kilometara - dodao je on.
On je dodao da je neophodno stvoriti garancije pod kojima neće biti nastavljena politika etničkog čišćenja i genocida nad Jermenima u Karabahu.
Jermenski premijer takođe je istakao da se vode intenzivni pregovori sa Azerbejdžanom i izrazio nadu u što skoriji dogovor o tekstu mirovnog sporazuma sa Azerbejdžanom, kao i njegovom potpisivanju.
Osim toga, Pašinjan smatra da mora doći do obostranog povlačenje snaga Jermenije i Azerbejdžana na osnovu mapa Generalštaba Oružanih snaga Jermenije iz 1975. godine. On je uveren da će to garantovati stabilnost u regionu. Takođe je naveo da ne smatra realnim potpisivanje mirovnog sporazuma sa Bakuom tokom sastanka sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim u Moskvi 25. maja.
- Sastanak u Moskvi planiran je za četvrtak. Mislim da do tada neće biti realno da se potpiše mirovni sporazum - precizirao je Pašinjan.
Istovremeno, nije isključio "postizanje zajedničkog imenioca" o otvaranju regionalnih saobraćajnih komunikacija.
Pašinjan je prošle srede izjavio da Jermenija i Azerbejdžan priznaju međusobni teritorijalni integritet unutar sovjetskih administrativnih granica.
Jerevan i Baku su prošle godine, uz posredovanje Rusije, SAD i Evropske unije, započeli razgovore o budućem mirovnom sporazumu. Početkom februara ove godine ministar spoljnih poslova Jermenije Ararat Mirzojan izjavio je da je Jermenija dobila nove predloge Azerbejdžana o mirovnom sporazumu i da ih proučava. Kasnije je Pašinjan rekao da je i Jerevan, sa svoje strane, podneo Bakuu predloge za mirovni sporazum.
Sukob u Nagorno-Karabahu
Krajem septembra 2020. u Nagorno-Karabahu obnovljena su borbena dejstva koja su bila nastavak dugogodišnjeg sukoba i u kome je stradalo mnogo civila. Baku i Jerevan međusobno su se optuživale za izbijanje sukoba. Strane su nekoliko puta pokušavale da postignu primirje, ali je uspešan bio pokušaj postignut 10. novembra 2020.
Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su tada zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan deo regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah sa Jermenijom.
Avgusta prošle godine ponovo je došlo do eskalacije napetosti. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su azerbejdžanske oružane snage prekršile primirje u zoni sukoba, u oblasti visoravni Saribaba.
BONUS VIDEO: DOSIJE: Rat Jermenije i Azerbejdžana - vizuelna rekonstrukcija događaja
(RT)
Preporučujemo
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)